Akademijom ću te, akademijom ćeš me: Projekti koji nemaju veze s naukom

(Patria) - U nezajažljivoj želji da budu akademici pojedine osobe u Bosni i Hercegovini ne biraju sredstva, a kako im Akademija nauka i umjetnosti BiH ostaje nedostižna, a s obzirom da Bošnjačku akademiju za nauku i umjetnost (BANU) sve više članova napušta, pojavila se priča o osnivanju nove akademije za nauku!?

Kako saznajemo osnivačka skupština nove akademije trebala bi se desiti 28. februara u Sarajevu a u toku je izrada Statuta akademije. Dio potencijalnih članova akademije želi da se zove bosanska akademija nauka i umjetnosti, dok bi je drugi radije zvali akademija "Kralj Tvrtko", ali još nije poznato čime bi se bavila a čime se već (ne) bavi Akademija nauka i umjetnosti BiH i ostale tri akademije u BiH.

Ranije je SB objavila da ginekolog Asim Kurjak i profesor Suad Kurtćehajić, inače članovi Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (pod kontrolom muftije Muamera Zukorlića, poslanika u Skupštini Srbije), uveliko rade na osnivanju nove akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Kurjak je prošle godine napustio BANU. 

Kako Patria saznaje od izvora bliskih akademskoj zajednici u cijelu priču bit će uključeni u okviru tehničkih nauka i Ejup Ganić, predsjednik SSST-a i Mirsad Hadžikadić, predsjednik političke stranke Platforma za progres.

No, problemi su nastali oko imena te navodno buduće akademije.

Na spisku potencijalnih članova (ili spiska želja inicijatora) nove akademije, među ostalim, iskusni diplomata Igor Davidović, ekonomista iz Banje Luke Zoran Pavlović i, vrlo zanimljivo, prof. dr. Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci, nekadašnji ministar zdravstva Republike Srpske i ambasador BiH u Srbiji i kum Milorada Dodika. Na užem i širem spisku nalazi se barem 200 imena.

U kontaktu sa nekim profesorima koji su na tom spisku otkrili smo da uopće ne znaju za to. Čak su apsolutno protiv ovakvih ideja i smatraju ih suvišnim.

„Sve su to prevare. Postoji Akademija nauka BiH i BANU je bio višak. Ide to u pogrešnom smjeru. Ja nikada neću biti član takvih projekata, jer to nema veze s naukom“, kazao nam je jedan profesor iz Sarajeva.

Kako smo ranije pisali jedini trenutni garant opstojnosti i svjedočenja kontinuiteta postojanja Bosne i Hercegovine su njene državne institucije. Stoga, nije ni čudo da su agresivni i kontinuirani nasrtaji na te svetinje Bosne i Hercegovine, od kulturnih do pravosudnih, a vrlo direktno i na Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, ne samo izvana nego i iznutra, i to svim sredstvima. Premda osnovana 1951. godine, šest godina nakon Drugog svjetskog rata, sa vrlo bogatim renomeom, djelovanje ANUBiH danas se pokušava svesti na margine, a njeno egzistiranje ugroziti i kroz ukidanje finansijskih sredstava sa Državnog budžeta.

Istovremeno – a valjda ne i slučajno - u Bosni i Hercegovini se pokušavaju nametnuti tri etničke akademije nauka, dok su, barem srpska i hrvatska akademija u BiH uz sve još i pod vrlo vidnim utjecajem Beograda i Zagreba koji prema Bosni i Hercegovini provode agresiju, prvo oružjem a danas i neratnim sredstvima pokušava fragmentirati bosanskohercegovačko biće.

U takvim prilikama osnivanje nove akademije je neprihvatljivo i posve suvišno. Treba samo pogledati i poslušati upozorenja jednog od najutjecajnijih bh. akademika, Esada Durakovića koji je govoreći o BANA-u kazao da je "to suštinski kontraproduktivno jer vodi ka separiranju Bošnjaka i podrivanju istovrsne državne institucije, a to jest sjajan argument onima koji teže potpunoj fragmentaciji ove zemlje – do njenoga raspada. Logika je tu vrlo jednostavna: sve što je u funkciji slabljenja temeljnih državnih institucija, to je i protiv suštinskog interesa Bošnjaka jer ih sve metode samoizolacije vode ka palestinskoj sudbini.“