Piše: Rasim BELKO
Bez Bijedića ne može. Jednog, Džemu, žalimo i kao svijetao primjer spominjemo decenijama poslije. Spominjemo ga jer je radio državnički za državu, pa je i završio kao i svi veliki borci za Bosnu i Hercegovinu. U kukavičkom ataku poginuo je i kao rijetko koji politički heroj naših prostora otišao u historiju kao primjer našoj djeci kako se domovina pravi i brani.
Pet decenija poslije jedan Bijedić, Enver, glavna je uloga policijske akcije na razbijanju kriminalne grupe koja je organizovana radi činjenja krivičnih djela u sticaju sa primanjem nagrade ili drugog oblika koristi radi trgovine uticajem, zloupotrebe položaja i ovlaštenja.
I tako, dok je jedan Bijedić prije 50 godina pravio bolju Bosnu i Hercegovinu drugi, također ljevičar, radi na izgradnji svog kriminalnog carstva na priči o borbi za državu.
No, naše vrijeme daleko je od vremena Džeme Bijedića. Jer u našem vremenu država štiti mafiju u svojim redovima, dok one na kojima se silom pokušava praviti privid pravne države trunu u ćelijama.
Tako smo u jednom kantonu imali situaciju da se besmislenim odlukama, da ne kažem montiranim, policajci drže u pritvoru dok bi se odradila istraga, pronašli svjedoci i da bi politički okupirano pravosuđe moglo kliknuti - “imamo ih, ovo je pravna država”.
Dva sata dalje, jedno drugo kantonalno tužilaštvo apsolutno demaskira postojanje pravne države. Jer u tom kantonu je uhapšen drugoligaški mešetar Enver Bijedić. Po svim potezima bio bi prva liga, ali prijestolje je ipak rezervisano za Mirsada Kukića.
SIPA je privela Bijedića i njegove saborce iz hobotnice, osumnjičene za kriminal težak 5,5 miliona KM. Tužilaštvo Tuzlanskog kantona danas nam saopštava da za Bijedića i ostale nisu tražene mjere pritvora. A dobro znamo da se lopov koji ukrade kutiju cigareta s trafike zatvori na nekoliko dana.
No, kada je lopov državni parlamentarac i kada je istraga došla prekasno onda je on jači i od države i od pravosuđa. Očito je da tužilaštva širom Bosne i Hercegovine sude po tome ko je ukrao više. S jednom razlikom u odnosu na uređene sisteme. Ovdje se veće kazne režu za sitnije kriminalce.
Jesu li pohapšeni sarajevski policajci kriminalci ne znam. Ali ono što pouzdano znam, prema onom što je objavljeno tokom istrage i što se navodi u optužnici da svi policajci skupa nisu ukrali ni peti dio onog za šta se Bijedić sumnjiči da je ukrao.
Pojedini advokati otkrili su nam da se neki policajci terete za 50 KM koje su im dale kolege. Drugi se terete za nekoliko pića Red Bull kupljenih novcem koji su im također dale kolege.
Okolnosti su ključne, rekao bi sarajevski advokat Vlado Adamović. I zaista okolnosti su bitne.
Krivična djela sarajevski policajci, prema optužnici, vršili su od juna do kraja jula jer su uhapšeni u avgustu. Dakle, mjesec dana sarajevski policajci, ponavljam prema optužnici, činili su neka djela zbog kojih ih je Tužilaštvo KS držalo u pritvoru šest mjeseci.
A onda su kantonalni tužioci pokušali progurati priču o organizovanom kriminalu što bi i brucoš s prava oborio.
Za razliku od policajaca, Bijedić je, sumnja se, organizovao kriminalnu organizaciju i dvije godine koristeći položaj posredovao i podstrekavao na krivična djela.
“Istragom je potvrđena osnovana sumnja da su tenderi u navedenom periodu više puta poništavani iako je kvalifikovana i kredibilna firma iz Bugarske u više navrata imala ponude koje su bile jeftinije za oko 2 miliona KM od gračaničke firme, kako bi se kontinuirano pogodovalo i insistiralo da upravo ova firma dobije posao.
Također, osumnjičeni su bili svjesni da gračanička firma nije kvalifikovan i kredibilan ponuđač jer nije imala ni ljudske ni materijalne resurse za izvođenje ovih radova, ali je bez obzira na to sa ovom firmom 12. februara 2021. godine zaključen ugovor za obavljanje ovih poslova, uz dodatnu odredbu u ugovoru da se umjesto dotadašnjih i uobičajenih 5%, nepredviđeni i naknadni radovi mogu uvećati i za 20% vrijednosti ugovora, što je još oko 1,1 milion KM na vrijednost ugovora, bez obaveze daljnje procedure javnih nabavki”, kažu iz Tužilaštva TK.
No, ništa od onog što su sami naveli nije im bilo dovoljno da predlože pritvor. Kantonalno tužilaštvo Tuzla tako nam želi reći da ljudi koji dvije godine spremaju akciju u kojoj će “završiti” više miliona ličnih interesa ne moraju biti u pritvoru. Kažu mjere zabrane su dovoljne.
Tuzla i Sarajevo u istoj su državi, njihovo pravosuđe koristi iste zakone, ali je sasvim jasno da su im pravosudni aršini posve drugačiji.
Da nam je potrebna korjenita reforma pravosuđa suvišno je i govoriti. Jer kako objasniti da neko za sok čami šest mjeseci u ćeliji, a neko za milione bude pušten da se brani iz dvorca napravljenog na kriminalu.
Bijedići kažem. Ne može bez njih. Razlika je samo u principima i ciljevima. Jedan je pravio državu i platio cijenu. Drugi pravi carstvo, a država plaća cijenu.
A država će plaćati cijenu sve dok su policajci krivi za sok, a Bijedići nisu za milion.
Zato je prije reforme pravosuđa vrijeme za mentalnu reformu. Vrijeme je da shvatimo da je država naša kuća, a da moderni Bijedići vade kamen po kamen iz te kuće.
Svi znamo šta će biti kada izvade posljednji kamenčić.