SDA i HDZ PRIVATIZIRAJU PROCES Otkrivamo imena članova Komisije koja će predložiti Izborni zakon

(Patria) - Lideri SDA i HDZ-a Bakir Izetbegović i Dragan Čović najavili su da će stranačke komisije iduće sedmice početi pregovore oko promjena Izbornog zakona. Patria saznaje da su u Komisiju ispred SDA imenovani Alma Čolo, Sedad Dedić i Halid Genjac, dok će stavove HDZ-a braniti Borjana Krišto, Bariša Čolak i Josip Merdžo.

Do imenovanih je danas bilo teško doći, a javila se samo Alma Čolo koja je samo kratko prokomentarisala da još ne postoji nikakav prijedlog.

Njen stranački šef je rekao da bi do kraja aprila trebao biti iskristalisan model rješenja. Ipak izjave lidera već su u startu pokazale da će komisije imati težak posao. Dok Izetbegović govori o presudama Suda za ljudska prava u Strazburu i presudi Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, s druge strane Čović je jasno podcrtao prioritet HDZ-a, a to je izbor člana Predsjedništva BiH i delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

Iako mnogi smatraju da je novi igrokaz Čovića i Izetbegovića samo još jedna kupovina vremena koja neće dati konkretnog rezultata, posljednji sastanak je ipak jasna potvrda da su ove dvije stranke privatizirale procese odlučivanja, posebno u FBiH. Priča o ključnim reformama opet se izmješta iz parlamentarnih klupa, a ostali politički akteri se
tretiraju kao rezervni igrači koji samo trebaju dati doprinos već razrađenoj strategiji. To jeste sporno, ali sagovornici Patrije smatraju kako bi bilo kakav konkretan prijedlog na papiru bio korak ka izlasku iz začaranog kruga deinstitucionalizacije procesa u BiH.

- Legitimno je pravo stranaka da predlažu rješenja. To može raditi i nevladin sektor. Zvaničan prijedlog mora doći u Parlament, ali ja iskreno mislim da od toga nema ništa. Nije jučer pao nikakav politički dogovor, to je samo još jedan u nizu sastanaka, smatra zastupnik SDA u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović.

Predsjednik Nezavisnog bloka Senad Šepić je puno konkretniji. Smatra da lideri SDA i HDZ-a nemaju kapacitet za dogovor jer postoji ogromno međusobno nepovjerenje.

- Ja mislim da oni u smislu sporazuma imaju samo obećanja koja svako tumači na svoj način. Njihova privatizacija procesa u BiH za  mene je sporna prvenstveno jer ne mogu ništa uraditi. S druge strane te dvije stranke su najodgovornije jer su blokirani svi drugi pokušaji da se kroz institucije dođe do određenih rješenja, smatra Šepić.

Svjesni su u SDA i HDZ-u da u institucijama sami ne mogu usvojiti Izborni zakon. Ovakvim postupcima prema mišljenju Saše Magazinovića (SDP) pokušavaju privoliti predstavnike međunarodne zajednice da opet zavrču ruke izabranim predstavnicima iz drugih stranaka kako bi se usvojile izmjene izbornog zakona.

- Ja vjerujem da oni imaju dogovor, ali se kao čovjek kojem je stalo do građanske BiH nadam da ga neće moći realizirati. Dobro je da su ozvaničili priču o saradnji na pripremi zakona, ali nisam optimista da će doći do parlamenta jer izlazak u javnost bez unaprijed pripremljene podrške drugih stranaka sa sobom nosi preveliki pritisak, kaže Magazinović.

Nakon novog susreta Izetbegovića i Čovića jasno je da se oprez nameće kao imperativ za optimizam jer skoro je izvjesno da će ipak institucije u BiH i dalje ostati zarobljene u težnjama da se njima kao obavezujući nametne dogovor onih koji i dalje misle da su jedini legitimni predstavnici naroda.