Profesor Goletić: Izostala podrška Veterinarskom fakultetu, sve vakcine za Covid su dobrodošle

SARAJEVO, (Patria) – Posljednje sekvenciranje novog soja B117 (britanski soj) koronavirusa na Veterinarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu izvršeno je u mjesecu februaru nakon čega je zatražena pomoć od svih nivoa vlasti za nabavku dijagnostikuma, ali sluha nije bilo ni od jednog nivoa vlasti. Ovu poražavajuću činjenicu potvrdio je za Patriju profesor Teufik Goletić, šef Laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja.

Profesor Goletić koji je 21 godinu virusolog i bavi se naučnim aspektom virusa kaže da su se konkretno obraćali Ministarstvu civilnih poslova BiH, Ministarstvu sigurnosti BiH, Vladi FBiH i Vladi KS, ali pozitivnog odgovora nije bilo.

“Sve što smo dosad napravili, napravili smo vlastitim sredstvima uz pomoć međunarodnih organizacija, Međunarodne organizacije za atomsku energiju i UNDP-a. Ono čemu se nadamo je da ćemo ponovo imati podršku UNDP-a kojem dugujemo veliku zahvalnost. Zahvaljujem se i pomoćniku ministra zdravstva FBiH Goranu Čerkezu koji nas je spojio sa UNDP-ijem”, kaže profesor Goletić.  

On nije želio da ulazi, kako kaže u politizaciju, ali ističe da ne zna koji su razlozi izostanka podrške.

“Hoću vjerovati da oni troše sredstva namjenski za nešto što smatraju u ovom trenutku potrebnijim, ali kad treba pojašnjavati zbog čega se dešava mutacija onda je bitno da ima naučni background. Mi smo najkompetentniji kad je riječ o sekvenciranju i praćenju novih sojeva, Veterinarski fakultet ima epidemiološki, virusološki pa i genetički background”, pojašnjava.

Sekvenciranje je jedno od bitnih sistema nadzora koje nam jedino može odgovoriti zbog čega se realno može desiti da PCR testovi budu možda manje senzitivni nego što su bili, kaže profesor Goletić koji je dio svog naučnog znanja i iskustva sticao i u Francuskoj.  

On je potvrdio da Veterinarski fakultet u ovom trenutku  ima određeni broj uzoraka koji su pohranjeni na temperaturi od -80 stepeni i čekaju potrebni dijagnostikum.

“Pokrenuli smo proceduru nabavke. To će biti ograničen broj uzoraka koje možemo obraditi i mi nažalost ne očekujemo da će biti isporuke tih dijagnostikuma prije polovine aprila zbog toga što je u svijetu velika potražnja. Nama bi u tom smislu trebao sistem koji kaže: Ok, sekvenciranje je sastavni dio našeg sistema nadzora i mi možemo planirati da će Veterinarski fakultet, KCUS ili za bilo koga za koga se odluče uraditi 200 ili 1.000 uzoraka i za takvo nešto napraviti narudžbu.”

Po uzorku je cijena 200 KM koliko je koštao i jedan PCR test kada je počela pandemija.

“Ne govorimo o bilo kakvoj komercijalizaciji tog procesa već samo želji da pomognemo. Mi smo prvi utvrdili novi soj B117. Rekli smo da je to scenario koji smo ranije vidjeli i u drugim državama Velikoj Britaniji i da on nakon prve detekcije dva do tri mjeseca postaje dominantan i ja realno očekujem da je dominantan varijantni soj B117, ali imamo i jednog ozbiljnog takmaca češki soj koji je također lako prenosiv”, kazao je Goletić.

Profesor Goletić pojašnjava da je od izuzetne važnosti odrediti mutaciju virusa jer je to osnov za nešto slabiju efikasnost vakcina ili lijekova.

O vakcinama i kolektivnom imunitetu

Na pitanje kako komentariše situaciju u susjednoj Srbiji koja je sa masovnom imunizacijom počela 17. januara gdje je prvu dozu vakcina do sada primilo više od 2,5 miliona ljudi, a drugu oko 600.000 i da li je trebalo do sada da se stvori imunitet odgovara:

“Aplikacija prve doze ne znači i zaštitu zbog toga što proces stvaranja antitijela traje minimalno 21 dan nakon čega počinje da raste nivo antitijela, razvijaju se ćelije, a zatim se stvara potreba da se aplicira i druga doza. Da biste imali uspješnost morate imate imunizirano 70 posto populacije”, kazao je profesor Goletić.

Profesor je istakao da su sve vakcine koje su na tržištu efikasne za spriječavanje teškog oblika razvijanja bolesti, te da se vakcinom kao populacijskom mjerom nastoji prekinuti transmisija nekog virusa. No upozorava da nakon prve primljene doze vakcine nema mjesta opuštanju.

“Prerano opuštanje dok imunitet nije ustanovljen dovodi do proboja onoga što se zove stečeni imunitet. Kolektivni imunitet nije samo stvaranje antitijela već znači da ćemo još neko vrijeme i nakon vakcinacije morati se pridržavati ovih neinterventnih mjera maske, distanca, higijena kao što je slučaj u Izraelu. Ovakve mjere možemo sigurno računati do kraja godine”.

Nakon vakcinacije nije isključena mogućnost infekcije, ali je isključena ili drastično smanjena mogućnost težih oblika bolesti.

“Isto tako spriječava da se virus amplicifira u većim količinama koje bi mogle doprinijeti daljoj transmisiji i na taj način se prekid lanac transmisije što je osnovni zadatak vakcine."

Sve vakcine o kojima razgovaramo su jako dobre vakcine i moj stav je da je najbolja ona do koje prve možete doći, kaže profesor Goletić.

“Sputnik vakcina je dobra i bit ćemo sretni ukoliko je dobijemo i u većim količinama. Smatram da su i AstraZeneca, Pfizer/BioNTech i Johnson Johnson sjajni izbori.

Ja se bojim da je šteta već napravljena vakcini (AstraZeneca) koja je u suštini obrađena ili ispitivana daleko najšireg spektra mogućnosti ono što čak nisu radili ni Pfizer/BioNTech vrlo sveobuhvatna istraživanja. Ovo o čemu se danas govori mislim da nanosi štetu samoj vakcinaciji. Nijedno medicinsko sredstvo nije 100 posto efikasno i nažalost kod jednog broja populacije mogu se pojaviti neželjeni efekti, ali to se dešava i kod drugih lijekova”.

Verbalna podrška za Veterinarski fakultet, ali ne i finansijska

Iako je Veterinarski fakultet nakon početka pandemije određen kao podrška kantonalnim zavodima za javno zdravstvo, kliničkim centrima, institucijama njegove mogućnosti i certificirane laboratorije nisu iskorištene. Umjesto što se danima čekalo na rezultate PCR testiranja, uz pomoć Veterinarskog fakulteta taj proces je mogao biti završen za 24 sata. Kapacitet njihove laboratorije je oko 800 testova dnevno.

Profesor Goletić smatra da postoji neka vrsta animoziteta prema Veterinarskom fakultetu, a podsjeća da se sekvenciranjem aktivno bave od 2009. godine.

“Mi smo utvrdili genom ptičije gripe, virus Zapadnog Nila, bjesnila još neke druge viruse. To je nešto što mi radimo intenzivno od 2009. godine, radimo izolaciju virusa, imamo jako puno epidemiološkog iskustva i pogotovo sa ptičijim koronavirusima koji su slični sa ovim danas što gledamo. Naši uposlenici su proveli jako puno vremena u inostranstvu i prenijeli smo znanje ovdje i imamo naučni background.

Sve države u svijetu i SAD na koje se ugedamo itekako koriste akademske institucije osobito za pitanja sekvenciranja, praćenja onoga što se dešava i što je objavljeno kada je u pitanju SARS Cov 2”, kaže profesor.

Za kraj ističe da postoji verbalna podrška na kojoj je zahvalan, ali da bi svoj posao mogli nastaviti raditi za dobrobit i javnog zdravstva i zdravlja građana potrebno je obezbijediti finansijsku podršku.

U tome bi im moglo pomoći Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade koje je za 2021. godinu izdvojilo 3 miliona KM za naučno-istraživački rad, a sigurno je da otkrića Veterinarskog fakulteta u sekvenciranju koronavirusa koje svakodnevno odnosi živote u BiH sada su prioritetni naučni rad. O tome bi trebali razmisliti svi oni koji se iz sveg glasa pozivaju na nauku i struku.