Husić-Mehmedović: Nisam 'privatna ministrica', cilj mi je napredak i razvoj UNSA

Na čelu Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS koje je nastalo razdvajanjem ranijeg Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih na dva (drugo je Ministarstvo za odgoj i obrazovanje) od 5. januara je Melika Husić-Mehmedović. U prvim danima mandata vrlo ambiciozno najavljeni su novi zakoni i to Zakon o visokom obrazovanju KS i Zakon o naučno-istraživačkoj djelatnosti. Ove godine za nauku je izdvojeno 3 miliona KM u odnosu na ranijih 500.000 KM. O tome, ali i drugim aktuelnim pitanjima iz oblasti visokog obrazovanja razgovarali smo s ministricom Husić-Mehmedović.

Razgovarala: Amra Vrabac 

Patria: U januaru je Vlada KS imenovala Komisiju od 25 članova, a naknadno je imenovan jedan član sa Pravnog fakulteta, za izradu novog Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o naučno-istraživačkoj djelatnosti. Rok od 60 dana je prošao. Na vaš prijedlog je imenovan i strani ekspert Achim Hopbach kao konsultant u izradi zakona za šta će mu biti plaćeno 14.000 KM. Da li je zaista bio neophodan angažman tog eksperta jer postavlja se pitanje šta radi 26 članova Komisije i da li je moguće da oni ne bi mogli napraviti zakon koji je usklađen sa evropskim zakonodavstvom? Upravo je Hopbach potvrdio da je Okvirni zakon o visokom obrazovanju u BiH usklađen sa evropskom legislativom i da li se onda mogao kantonalni zakon uskladiti s Okvirnim zakonom?

Husić-Mehmedović: Najveći i najvažniji zadatak koji sam sebi postavila za ovaj kratki period koji ću provesti u Ministarstvu jeste donošenje kvalitetnog Zakona o visokom obrazovanju (prevashodno) i Zakona o naučno-istraživačkoj djelatnosti. Rok od 60 dana se činio potpuno nemogućim, ali uz izvanredne napore ove Komisije to će biti realizovano. Komisija je konstituisana 20. januara, a prema mojim saznanjima sada je u finalnoj fazi kompletiranja teksta i ja očekujem Zakon u narednih nekoliko dana. Zbog te brzine (a brzina je neophodna da bi se konkurs za generaciju 21/22 raspisao po novom Zakonu) je bio neophodan ovaj broj članova, te zbog činjenice da je ovo prvi zakon koji će doći od akademske zajednice. Ja nisam član Komisije, ne prisustvujem sastancima i nemam namjeru mijenjati tekst koji dobijem od akademske zajednice. Smatram da je Komisija najkompetentnija koja postoji u BiH, često je bilo nesuglasica i među njima, što je upravo i bio cilj da se ova rasprava o problemima i rješenjima visokog obrazovanja potakne u akademskim krugovima. Kako sam akademskoj zajednici prepustila pisanje ovih zakona, tako planiram studentima prepustiti kreiranje zakona koju uređuju njihov status i organizovanje.

Dr. Achim Hopbach je bez pretjerivanja najveći evropski ekspert za legislativu visokog obrazovanja. Uz brojne kontakte i duge pregovore prihvatio je da nas savjetuje u ovom procesu. Kako je i vaš cijenjeni medij naveo prije nekoliko dana, dr. Hopbach je bio predsjednik ENQA-e (European Network for Quality Assurance in Higher Education) čijem članstvu teže svi univerziteti, posebno javni, u BiH, director AQA (Agency for Quality Assurance and Accreditation Austria) čije članstvo su dobili neki fakulteti UNSA nakon višegodišnjeg truda i zalaganja, te jedan od osnivača (Central and Eastern European Network of Quality Assurance Agencies in Higher Education). Dobiti takvu osobu da nam koriguje tekst je neprocjenjivo i smatram to velikom pobjedom visokog obrazovanja, jer će nam uveliko otvoriti put ka evropskim akreditacijama I priznatosti naših univerziteta, ka čemu težimo. Kamo sreće da je ovakva incijativa i angažman došao sa državnog, ili bar federalnog nivoa, garantujem da bismo imali više koristi i da bi se unaprijedio kvalitet visokog obrazovanja.

Što se tiče cijene ekspertnog mišljenja, Ugovor još nije potpisan jer sam ja u ovom Ministarstvu potpuno opredijeljena maksimalnim uštedama. Iz tog razloga sam odlučna da se niko novi neće zaposliti u administraciji Ministarstva dok sam ja ovdje, što nam stvara velike probleme u svakodnevnici, te zato već mjesec dana pokušavam naći sponzora za ovu ekspertizu. Razgovaram i tražim sufinansiranje od brojnih međunarodnih organizacija i ambasada (UNDP, EC, Francuska, Njemačka, Austrijska, Italijanska ambasada…), ali na kraju bez obzira na rezultate ovih pregovora smatram da je važnije finansirati ovu ekspertizu nego većinu planiranih ugovora/sporazuma/putovanja i slično.

Patria: Ove godine su izdvojena 3 miliona KM za naučno-istraživačke projekte što je najviše ikad u historiji KS. Ne znam da li ste upoznati sa doprinosom Veterinarskog fakulteta UNSA u sekvenciranju koronavirusa i da je njihov rad zaustavljen jer im nedostaju novčana sredstva. Da li postoji mogućnost da Vlada KS odvoji dio sredstava od ova tri miliona KM i usmjeri ih Veterinarskom fakultetu, a ostatak dodijeli javnim pozivom?

Husić-Mehmedović: Da, naravno da sam upoznata sa odličnim uspjesima Veterinarskog fakulteta i ponosna sam na njih. Moram jednu korekciju da napravim, tragom vašeg teksta od prije nekoliko dana sam provjerila prošlogodišnji fond koji je isplaćen prošle sedmice i upravo Veterinarski fakultet je dobio projekat od 43.726 KM (maksimalni iznos je bio 48.000 KM) i to baš projekat na čelu sa prof. Goletićem. Tako da se ove aktivnosti već finansiraju iz sredstava KS. Isto važi i za narednu godinu. Sigurna sam da će Veterinarski fakultet prijaviti nekoliko projekata i shodno kriterijima će imati mogućnost za nastavak finansiranja ovih važnih istraživanja.

Patria: Za 2020. godinu je podijeljeno 500.000 KM  za nekoliko projekata. Sada je promijenjena odluka odnosno da se projekti odnose na 2021. godinu. Da li je to zakonito nakon završene procedure promijeniti jedan od uslova poziva. Možete li nam to pojasniti?

Husić-Mehmedović: Komisija za kriterije i dodjelu projekata iz fonda za NIR 2020. godine je svoju konačnu odluku donijela 29.12.2020. Prema Odluci koju spominjete za 2020. godinu je pisalo da projekti moraju biti započeti u 2020. i trajati godinu dana.  Jasno je da nakon odluke od 29.12. nijedan projekat nije mogao započeti u 2020. godini, tako da je promijenjen taj stav Odluke kojim se dozvoljava započinjanje projekata u 2021. Ja sam se trudila da što prije ta sredstva budu uplaćena voditeljima projekata jer su svakako predugo čekali da krenu u realizaciju.

Patria: Postoji li mogućnost da Ministarstvo izvrši preraspodjelu novca za projekte? Pitam iz razloga što neki fakulteti rade projekte koji se smatraju tajnim podacima kao što radi Mašinski fakultet UNSA ako je riječ o namjenskoj industriji ili oružju. Takvi projekti ne mogu se javno otkrivati ali im treba finansijska pomoć?

Husić-Mehmedović: Nisam upoznata sa ovim problemom. Namjenska industrija je ipak u nadležnosti Federalne vlade i sugerišem da se njima obratite istim pitanjem. S druge strane, svaki izvrsni naučni projekat koji bude došao sa Mašinskoga fakulteta sigurna sam da ćemo kao Ministarstvo rado podržati.

Patria: Kako Ministarstvo ili Vlada KS imenuju komisije koje odlučuju o velikoj količini novca. Izabrana je komisija i za projekte za 2021. godinu. Po kojem kriteriju su izabrani članovi? Zašto nije bilo javnog poziva ili konkursa? Postavlja se pitanje transparentnosti samog procesa. Djeluje kao da uski krug ljudi odlučuje o dodjeli milionskih iznosa iz Budžeta KS?

Husić-Mehmedović: Prema Zakonu o naučnoistraživačkoj-umjetničkoistraživačkoj djelatnosti, ministar rješenjem formira Komisiju. U komisiji za kreiranje kriterija za fond 2021. se nalaze dva akademika, predsjednik Komisije je najcitiraniji naučnik iz BiH, prorektor za NIR na UNSA, voditeljica Centra za NIR UNSA koja je ujedno i izvrsna mlada naučnica, te jedna veoma uspješna profesorica umjetnosti. Iza imenovanih komisija stojim u punom kapacitetu i smatram da će napraviti odličan posao, da su na ponos našeg društva.

Što se tiče „uskog kruga ljudi“ ideja je za ovu godinu potpuno drugačija, o čemu sam i informisala Komisiju na prvom sastanku. Upravo zbog transparentnosti i otvorenosti cijelog procesa, plan je da se projekti ocjenjuju kroz double-blind review proces gdje će projekte ocjenjivati recenzenti iz regiona (nažalost ne možemo ići dalje u međunarodnom smislu zbog jezičke barijere) ne znajući o kome se radi. I dodatno, u suradnji sa UNDP-om koji će sufinansirati jedan lot projekata na temu Economic Governance for Growth, obezbijedili smo nezavisno nadgledanje cijelog procesa da bi se osigurala potpuna transparentnost i ekselentnost.

Patria: Posebna priča su privatni univerziteti u KS. Zakon koji je u pripremi reguliše i njihov rad. Da li je u Komisiji bilo neophodno da svaki univerzitet ima svog predstavnika? I vi ste govorili o javno-privatnom partnerstvu. Na šta ste konkretno mislili i kako jačati poziciju Univerziteta u Sarajevu sa svojih 25 fakulteta, akademija, instituta? Djeluje kako Vlada KS učestvuje u finansiranju privatnih univerziteta, a nije njihov osnivač.

Husić-Mehmedović: Ovo Ministarstvo je zaduženo za sve univerzitete koji postoje u Kantonu Sarajevo, a ne samo za UNSA. S tim u vezi, i oni, a posebno jer su i zvanično akreditirani, moraju imati svoju ulogu u kreiranju politika, strategija, te zakonskog okvira po kojem radimo. Mislim da su srazmjerno zastupljeni, da dok oni imaju po jednog predstavnika, UNSA ima znatno više. Ja se ne sjećam da sam govorila o privatno-javnom partnerstvu u ovom kontekstu, ali sam govorila o tome da je konkurencija poželjna na svakom tržištu pa i ovom, sve dok je fer konkurencija na bazi kvaliteta. Dakle ako imamo korektivni faktor zbog kojeg mi moramo biti stalno bolji, to podiže kvalitet za krajnje korisnike, u ovom slučaju studente.

Konačno što se tiče finansiranja privatnih univerziteta iz budžeta, o tome nije nikada bilo govora i to ne podržavam. Privatni univerziteti se mogu prijaviti na programe nauke, programe podrške itd. kao i sve druge naučno-istraživačke institucije, ali direktno finansiranje iz budžeta se kosi sa osnovnim načelima poslovanja.

Patria: Da li Ministarstvo trenutno ima neki zahtjev za osnivanje privatnog univerziteta na području KS i da li postoji opravdanost za osnivanje dodatnih univerziteta? I možete li mi reći šta je Ministarstvo uradilo u vezi Visoke škole Američke škole za ekonomiju, da li su osnivači ikad dostavili podatke koji su traženi i da li im je oduzeta dozvola za rad jer je utvrđeno da više ne ispunjavaju uslove?

Husić-Mehmedović: Ja nisam ni dobila, niti čula da je u najavi ili u pripremi neki zahtjev za osnivanje privatnog univerziteta u KS. Ako pitate za opravdanost, sa ove tačke gledišta čini mi se da nema potrebe za još jednim univerzitetom jer i postojeći ne popune sva mjesta koja oglase za upis na početku godine. No, to je već stvar percepcije. Srećom, postoji zakonski okvir koji definiše uslove za osnivanje univerziteta koje Ministarstvo mora poštovati i provoditi.

Američka škola za ekonomiju je problematičan predmet koji pokušavamo „raspetljati“. Bilo je više upita u tom smjeru i ne mogu vam još dati konkretne informacije jer ne raspolažemo sa kompletnom dokumentacijom.  

Patria: S obzirom da se u javosti stvorila slika da ste “privatna ministrica” jednog samostalnog zastupnika prof. dr. Damira Marjanovića, a koji dolazi s privatnog univerziteta, molim da nam pojasnite čiji ste vi zapravo prijedlog za ovu poziciju i šta vam je konačni cilj kada je riječ o UNSA-i. Kako se dalje može razvijati?

Husić-Mehmedović: Naravno da nisam „privatna ministrica“ i mogu vam reći da to malo i uvredljivo zvuči, i za mene i za profesora Marjanovića, koji je i redovni profesor sa izborom na UNSA, dodat ću ugledni profesor te naučnik svjetskog ranga, a ne samo uposlenik privatnog univerziteta. Kolega Marjanović i ja smo kolege, koje nerijetko dobro surađuju ali isto tako često imamo različite stavove i mišljenja, stoga niti sam ja njegova privatna ministrica niti on moj privatni zastupnik! Ja sam na ovu poziciju došla kao prijedlog Kluba samostalnih zastupnika, a prethodno sam obavila brojne konsultacije sa rukovodstvom univerziteta, mog matičnog fakulteta, te brojnim kolegicama i kolegama iz akademske zajednice.

Napraviti ministarstvo od početka nije nimalo jednostavan zadatak i nisam se željela upustiti u tu avanturu bez apsolutne podrške mojih kolegica i kolega.

Kakvi su moji ciljevi sa UNSA... ja sam studirala, diplomirala i doktorirala na UNSA. Prošla sam kroz proces od asistentice do redovne profesorice. Obavljala sam brojne administrativne i upravljačke funkcije na mom Fakultetu i na UNSA. Moj cilj je dati sve od sebe na ovoj funkciji da omogućim bolje uslove za razvoj i napredak UNSA, da se unaprijedi nastavni proces i uslovi studiranja za studente, da naši nastavnici objavljuju visokokvalitetne naučne radove i umjetnička stvaralaštva, te da se bolje pozicioniramo u regionalnim i međunarodnim okvirima. Sve ovo ne mogu napraviti sama, a posebno ne za kratko vrijeme koje ću biti na ovoj poziciji, zato se duboko oslanjam na sve savjete i pomoć od akademske zajednice i od naših studenata.