Nastava u pandemiji, svako svoju politiku kroji, a ispaštaju djeca

(Patria) - Nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi Haris Burić je i otac djeteta koje pohađa prvi razred osnovne škole. Kao nastavnik i roditelj zabrinut je za posljedice koje će zbog izmijenjenog načina školovanja u toku pandemije trpjeti djeca, ali kroz njih i društvo u cjelini.

-    Nažalost primorani smo raditi online, valja čuvati zdravlje, ali s druge stranice sigurno je da će djeca imati posljedice zbog online nastave bez obzira koliko se prosvjetni radnici trudili da imaju intenzivnu interakciju bez koje nema kvalitetnog obrazovanja. Ovakvo stanje najviše odgovara onim roditeljima kojima je jedino ocjena važna, imat ćemo mnogo odlikaša, a realno znanje jednog broja tih učenika nije ni za trojke, kaže Burić.

Njegov stav je da bi trebalo stvoriti uslove da osnovci do 5. razreda idu u škole, ali i da nastavu imaju učenici prvog razreda srednje škole.

-    Ja sam prosvjetni radnik, ali ne mogu svom djetetu nadomjestiti učitelja. To je poseban odnos koji se gubi u online nastavi jer se gubi autoritet, a djeci u tom uzrastu treba i socijalizacija. S druge strane ja sam dobio prvi razred srednje škole gdje sam razrednik, vjerujte da još likom ne znam svu djecu niti sam upoznao sve roditelje. Za djecu koja prelaze iz osnovne u srednju školu to je novi svijet koji se ne može preko kompjutera potpuno dočarati, kaže Burić.

U Sarajevu odlukom Vlade KS cjelokupna nastava već je prebačena na online sistem. Iz prosvjete dominiraju glasovi koji su da se zbog zdravstvene sigurnosti nastavi s takvim procesom.

-    Nisu problem prosvjetni radnici. Problem je što je vlast nespremna za ove izazove. U Sarajevu je stvorena panika u vezi koronavirusa, ljudi umiru, a vakcina nema. Nažalost nije uspostavljen ni sistem semafora koji bi omogućio da se uz praćenje epidemiološke situacije nastava odvija tamo gdje je moguće. Sad u Sarajevu ima škole koje bi mogle raditi jer nema puno oboljele djece i nastavnika, ima i onih gdje je stanje drugačije. Situacija je različita od općine do općine i uz kvalitetan sistem škole bi se po potrebi mogle otvarati i zatvarati, rekao nam je predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja u KS Saudin Sivro. 

U Mostaru druga priča. Prosvjetni radnici, ali i dio politike je istrajan u borbi da se škole ne zatvaraju. Njihov stav je da se pokazalo kako djeca nisu veliki prenosnici i da se uz odgovoran pristup to može kontrolisati.

-    Ako Krizni stožer vrati nastavu u skupine, oglušit ćemo se o njihovu preporuku te nastaviti dalje s kako-tako normalnom, redovitom nastavom i tražiti svoja prava sudskim putem, ako to situacija bude zahtijevala, a sve u najboljem interesu svih učenika, ističu iz Sindikata učitelja Hercegovačko-neretvanskog kantona na čelu s predsjednikom Slavkom Laušem.

Ministar obrazovanja u HNK Rašid Hadžović odgovornost uglavnom prebacuje na direktore, dok je premijer Nevenko Herceg konkretniji, on ne bi prekidao nastavu. Nastava funkcioniše i u Brčko distriktu gdje je resorno ministarstvo čak donijelo odluku da se subotama nadoknadi propušteno iz perioda kada nije bilo nastave.

– Cilj nam je da učenici steknu znanja koja su bila predviđena nastavnim planom i programom i vjerujem da je to cilj i roditelja, kao i kompletne društvene zajednice distrikta Brčko – istakao je  Zoran Bulatović, šef odjeljenja za obrazovanje u Vladi Brčko distrikta.

Obrazovanje je samo još jedan pokazatelj nedostatka jedinstvene politike u borbi s koronavirusom u BiH. 

-    Zakazali su svi, zakazao je cijeli svijet. Čini mi se da kod donošenja mjera nema pravih analiza. Zatvorili smo ugostiteljske objekte, a imamo masu državnih institucija gdje su u kancelarijama nagomilani zaposlenici, da ne govorim o privredi. Ne gledamo sve jednako, niko ne priča o ishodima znanja, o psihološkim posljedicama na djecu. Ja jesam za otvaranje škola, ali to mora pratiti kvalitetan prevoz, jer uzalud je držati distance u školi ako će biti gužva u gradskom prevozu. Puno je sve kompleksnije nego što izgleda, kaže naš sagovornik s početka priče Burić.

Prelazak na online nastavu otvorio je drugu vrstu problema. Nastava nije standardizovana i ovisi o motivaciji prosvjetnih radnika. Djeca nemaju jednake tehničke uslove za praćenje nastave jer postoje značajne razlike u finansijskim mogućnostima roditelja. U tim segmentima čini se da su djeca u manjim sredinama u prednosti. OŠ "Fahro Bačelija" iz Goražda je jedan od boljih primjera u organizaciji online nastave.

-    Svi učitelji i nastavnici imaju obavezu da rade nastavu koristeći video alate. Kod nas to izgleda dobro i čini mi se da nastavnici puno efikasnije koriste vrijeme koje imaju. Tehničke probleme smo riješili u saradnji s institucijama vlasti i uz podršku BH Telecoma. Osigurali smo da svako dijete ima preko čega pratiti nastavu, čak smo preko škole osigurali i internet za porodice koje to nisu mogle, rekla nam je Jasmina Šiljak Djana, direktorica škole.

Kako je u Sarajevu nismo saznali, ministrica je zauzeta, a iz sindikata kažu da se sve otežano odvija jer su se pojavili i dodatni problem zbog nezakonitog formiranja novih ministarstava. Kako su djeca primorana prilagoditi se novim uslovima trebali bi i političari, vrijeme je konačno da počnu raditi i rješavati konkretne problem, naravno ako ih uopće zanima budućnost ove zemlje.