Istraživanje CPU: Građani BiH za siromaštvo u zemlji krive korupciju i političku kontrolu ekonomije

Centar za politike i upravljanje je u 2020. godini proveo istraživanje stavova građana BiH o najvažnijim ekonomskim temama, te u publikaciji „Stavovi građana BiH prema najvažnijim ekonomskim pitanjima“ dao pregled javne percepcije o tome zašto je Bosna i Hercegovina na trenutnom stepenu ekonomskog razvoja i koje ekonomske politike građani vide nužnim za ekonomski napredak.

Većina građana Bosne i Hercegovine je zainteresovana za pitanja koja se tiču ekonomije, tačnije oko 65%. Ovo su stavovi građana o stanju ekonomije, zadovoljstvu javnim uslugama, te o tome kako u budućnosti trebaju izgledati naše ekonomske politike.

Najveći problem BiH: U svim regijama zemlje, bez obzira na nivo obrazovanja ili status zaposlenja, jedna trećina stanovništva vidi korupciju kao ključni problem u zemlji, dok trećina građana kao ključni problem vidi političke elite.

Kako građani vide BiH ekonomiju?

Ekonomski rast i investicije: Zahvaljujući skromnim stopama ekonomskog rasta prije krize izazvane pandemijom, samo 11% građana smatra da smo se u posljednje 4 godine ekonomski razvijali, dok skoro polovina punoljetnog stanovništva, njih 47%, smatra da je ekonomija nazadovala, a 39% da smo ekonomski stagnirali. Čak 77% građana se slaže sa tvrdnjom da je pravna nesigurnost jedna od najznačajnih prepreka za rast investicija u zemlji.

Siromaštvo: po stavovima 38% građana siromaštvo u zemlji je posljedica korupcije, dok 34% smatra da je siromaštvo rezultat neuspjeha planskog vođenja ekonomije kroz političku kontrolu. 6,1% ispitanog stanovništva smatra da je za siromaštvo zaslužan rat. Ovakvi stavovi o siromaštvu pokazuju da su građani svjesni sistemske odgovornost za siromaštvo u zemlji, ali je na ovom pitanju vidljiv međugeneracijski jaz - kod mladih u zemlji preovlađuje stav da je siromaštvo posljedica neuspjeha planske ekonomije kroz političku kontrolu, dok građani stariji od 50 godina smatraju da su nerad i ljenost ključni razlog siromaštva u zemlji.

Stavovi za budućnost bh. ekonomije

Tržišna ekonomija: Kao rezultat bosanskohercegovačke ekonomije bazirane na tržišnoj ekonomiji, privatnom sektoru i otvorenom tržištu 41% građana vidi poboljšanje ekonomske situacije, 35% smatra da bi došlo do otvaranja novih radnih mjesta, dok 23% građana smatra da bi se povećao izvoz naših proizvoda. Manje od 8% smatra da bi takva ekonomija rezultirala eksploatacijom radnika, pogoršanjem ekonomske situacije ili rastom nezaposlenosti. Nešto manje od polovine stanovnika (48%) smatra da tržišna ekonomija predstavlja ključ ekonomskog napretka BiH.

Privatizacija: Zbog dosadašnjeg procesa provođenja privatizacije koju je karakterisao manjak trasparentosti i loši ekonomski efekti, kod većine građana još uvijek postoji bojazan da će proces privatizacije rezultirati negativnim posljedicama. Preko polovine stanovništva BiH smatra da državna preduzeća ne treba privatizovati (54%), dok 42% podržava privatizaciju svih ili kompanija koje nisu od strateškog značaja.

Zapošljavanje: Čak 86% građana smatra da država treba subvencionirati otvaranje radnih mjesta. Odgovornost za pronalazak posla 10% građana pripisuje pojedincu – koji je po njihovom mišljenju sam odgovoran za pronalazak svog zaposlenja, 53% smatra da je obaveza države da svakome obezbijedi adekvatno profesionalno obrazovanje ili prekvalifikaciju kako bi pojedinac sebi našao posao, a 37% građana smatra da je država dužna da svakom pojedincu nađe posao.

Rješenje za otvaranje novih radnih mjesta je za 43% stanovnika u otvaranju novih fabrika u državnom vlasništvu, a skoro jednak broj (42%) građana smatra da je neophodno da država uredi sistem tako da građani sami pokreću biznise i otvaraju nova radna mjesta. Za 14% građana rješenje je da država subvencioniše privredu.

Porezi: Osam od deset građana BiH se slaže da stavovima da bi bogatiji slojevi društva trebali plaćati veću stopu poreza na dohodak, te da je potrebno smanjiti porezno opterećenje rada. 44% građana smatra da stopu PDV-a od 17% ne treba mijenjati, 35% smatra da je potrebno uvesti dvije stope PDV-a, jer jedna stopa PDV-a nije pravedna, dok 14% građana smatra da bi stopu PDV-a bilo opravdano povećati, ukoliko bi se dodatnim prihodima osigurala bolja zdravstvena usluga za sve građane.

Preduzetništvo: Šest od deset građana BiH se ne osjeća slobodno i sigurno da pokrene sopstveni biznis. To ne iznenađuje, s obzirom na opšte lošu percepciju oporezivanja rada i na činjenicu da 67% građana smatra da je zadatak inspekcija da pokaže snagu i strogoću prema preduzećma koja krše propise, dok tek 15% građana smatra da inspekcije trebaju imati partnerski odnos s preduzećima kako bi im pomogle u poštovanju propisa. Sedam od deset građana smatra da je poljoprivreda naša karta za ubrzani razvoj.

Subvencije i ekonomski protekcionizam: Devet od deset građana BiH smatra da država treba pomoći izvoznicima. Osam od deset građana smatra da ne treba uvoziti ono što se može proizvoditi u BiH, a sedam od deset ispitanih smatra da razvoj domaće industrije treba zaštiti carinama od konkurencije.

Zdravstvo, javne i socijalne usluge: Osam od deset građana BiH smatra da obavezno zdravstveno osiguranje treba da finansira zdravstvenu zaštitu koju pružaju javne i zdravstvene ustanove privatne prakse. 84% građana se slaže sa stavom da su javne nabavke podložne korupciji, a 67% smatra da bi digitalizacija javne uprave unaprijedila kvalitet i pristupačnost javnih usluga i smanjila zloupotrebu javnog novca. 76% građana se slaže sa tvrdnjom da je potrebno raditi na pravednijem usmjeravanju socijalnih transfera, a šest od deset ispitanih smatra da sistem socijalne zaštite nije jasan i efikasan.

Skoro šest od deset građana naše zemlje smatra da život u Bosni i Hercegovini u budućnosti neće biti bolji nego što je sada.

Centar za politike i upravljanje je uradio pregled „popularnih zabluda“ - tema u kojima stavovi građana nemaju uporište u činjenicama i ekonomskoj stvarnosti, a koje mogu biti rezultat nedostatka informacija ili ekonomskog populizma u političkom diskursu.

Više o nalazima istraživanja i pop-zabludama na web stranici Centra za politike i upravljanje na LINKU.