Kad si direktor Predsjedništvo stranke prestaje biti politički organ

Piše: Ernad Metaj

Bakir Izetbegović je predsjednik SDA. Supruga Sebija je direktor Kliničkog centra u Sarajevu. Bila je to i u vrijeme dok je obnašala poziciju zastupnika u Federalnom parlamentu. U tome nema sukoba interesa jer se politika potrudila da u FBiH ne postoji tijelo koje bi se time bavilo. Vjerovatno je zato Emir Hadžihafizbegović siguran da će ostati na pozicijama direktora Kamernog teatra u Sarajevu i člana Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju iako je član Predsjedništva SDA.

Za Emira Hadžihafizbegovića biti u Predsjedništvu SDA ne znači obavljati funkciju u političkoj stranci. Zakonom to nije precizno definisano.

-    To je prostor koji su političari napravili sivom zonom. Čitao sam rasprave između Hadžihafizbegovića i režisera Ahmeda Imamovića koji ga optužuje da je u sukobu interesa. Nažalost biće da su obojica u pravu, jer u FBiH nema ko da to cijeni, smatra Senad Šepić, predsjednik Nezavisnog bloka.

Njegov stav je da bi u budućnosti to trebalo preciznije definisati i smanjiti prostor za zloupotrebe jer je činjenica da političari sve više koriste svoj položaj da bi sebi i bližnjima priskrbili privilegije. 

-    Mislim da bi se pod sukob interesa trebalo uvesti članstvo u Predsjedništvu stranke koja je u vlasti. One koje nisu parlamentarne ne bi trebale biti dio toga jer bi tako uskratili veliki broj stručnjaka da obnašaju javne funkcije. 

Bivši član CIK-a Vehid Šehić svjestan je pravne praznine koju su političari svjesno napravili, ali smatra da je Predsjedništvo neke od stranaka organ stranke i da ne bi mogli konkurisati u javne institucije u kojima se konkursnom procedurom traži dokaz da ne obnašaju funkciju u političkoj stranci.

-    Direktore postavljaju političke partije, to je svima jasno, pa u praktičnom smislu to jeste sukob interesa. U konkretnom slučaju treba vidjeti šta piše u pravilima konkretnih ustanova. Sve ovo se namjerno čini. Dok sam ja bio u CIK-u prema zakonu koji je nametnuo visoki predstavnik sukob interesa je bio strogo, čak i prestrogo definisan. Trebalo ga je mijenjati jer je zadiralo do trećeg koljena, a što je objektivno teško istraživati. Ovo što danas imamo gore je od toga jer sada praktično nema sukoba interesa, kaže Šehić.

CIK je dugo vremena bio nadležan za sukob interesa, ali novim zakonskim rješenjima to više ne radi. 

-    I kada se CIK bavio ovom problematikom po istoj stvari je donosio različite odluke, zavisi o kome se radilo, za Patriju je rekao Senad Šepić.

Problem BiH je što se političko gledište o sukobu interesa mijenja ovisno o poziciji političke stranke. Vehid Šehić se kaže sjeća kada je SDP kao opozicija opravdano kritikovao nedostatak volje da se riješi sukob interesa, a kada je došao na vlast se ponašao potpuno drugačije.

- Svima je poznato kako je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a bio kritikovan jer mu je brat bio na javnoj funkciji dok je on bio premijer, kaže Šehić.

Trenutno o sukobu interesa se može raspravljati na državnom nivou, ali o tome odlučuju političari. Trebalo im je tri godine da utvrde kako je Dragan Čović kao bivši član Predsjedništva BiH bio u sukobu interesa jer je Hrvatski narodni sabor na čijem je čelu primio novac iz budžeta. Dugo se nije mogao napraviti kvorum u parlamentarnoj komisiji, a kada jeste Čović je kažnjen sa 10 posto plaće koju prima kao delegat u Domu naroda Parlamenta BiH. Rigoroznije je kažnjen Nenad Nešić, predsjednik DNS-a jer je istovremeno bio zastupnik u Parlamentu BiH i v.d direktora Putevi RS-a. Njemu je također plaća smanjena za 10 posto, ali u periodu od 6 mjeseci.

Kada je riječ o sukobu interesa BiH je zemlja apsurda. Ministar izbjeglih i raseljenih lica u FBiH istovremeno je zaposlen u oba entiteta jer je i poslanik u NSRS. Kaže nije to njegovom voljom. Na duplim funkcijama je preko 60 političara i njih nije briga koliko košta potrošačka korpa.