'Brzi odgovor' šansa za saradnju svih agencija u BiH

Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo sutra će biti dočekana većine američkih vojnika za vježbu "Brzi odgovor 21". U vježbi će učestvovati oko 700 američkih vojnika i oko 500 pripadnika Oružanih snaga BiH. Bit će održana na vojnim poligonima Manjača i Glamoč, te kasarni i aerodromu Dubrave kod Tuzle, od 17. maja do 2. juna.

“Brzi odgovor 21” Bosni i Hercegovini prilika je za test saradnje svih agencija u BiH. Pored Oružanih snaga, učestvuju i pripadnici Ministarstva odbrane, Granične policije, Uprava za indirektno oporezivanje, Ministarstva zdravstva, policije i drugih institucija. Organizatori ističu da će to biti sveukupni test države BiH.

“Prvi put imamo priliku da stranim i domaćim akterima, da u ovako kompleksnim aktivnostima, kada u sklopu tih aktivnosti koje obuhvataju vježbe ne samo u BiH nego i Evropi, imamo ulogu kontributora. Znači mi participiramo u evropskoj sigurnosti. Ne samo da konzumiramo sigurnost, nego smo dobili povjerenje da kao država branimo Evropu. Jer je ovo “Čuvar Evrope” vježbe, samo jedan malio dio u BiH. To je najbitniji značaj ove vježbe”, pojasnio je Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u.

Vježba Brzi odgovor ne predstavlja ništa epohalno, osim što se želi pokazati da Oružane snage BiH mogu učestvovati u zajedničkim operacijama, stav je profesora Miloša Šolaje. Smatra da se u javnom diskursu daje veliki značaj ovoj vježbi kako bi se “rasplamsale” političke borbe u BiH.

“Jeste jedna malo veća rutinska vježba, koja se organizuje u okviru euroatlanske saradnje i koja se odnosi na ukupne euroatlanske bezbjednosne politike. U tom smislu nemaju neki poseban značaj za BiH”, kazao je Miloš Šolaja, profesor na fakultetu političkih nauka u Banjaluci.

S druge strane, prevladava mišljenje da vježba Brzi odgovor pokazuje kontinuitet saradnje Amerika i Oružanih snaga BiH i predstavlja korak bliže NATO savezu.

“Ova vježbe nije odgovor na non-papere koji se sada pojavljuju. Ona je odlična američka podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Nebitno s kojih strana dolaze povodi da se razmišlja o ‘mirnom razlazu BiH'”, smatra Đuro Kozar, vojno-politički analitičar.

Kozar dodaje da bi ulazak BiH jednog dana u NATO značilo više investicija, radnih mjesta, prosperitet cijele zemlje, te da se se to mora shvatiti u cijeloj BiH. S druge strane ulaskom u NATO prekidaju se svi razgovori o otcjepljenju i secesiji.