Članak

Džaferović na samitu: BiH i sa Srbijom i sa Hrvatskom ima neriješeno pitanje granice

Vučić je kazao da član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović uvijek krivi Srbiju i Hrvatsku za neriješene probleme oko granice i da je to uradio i ovog puta.

(Patria) - Oko pitanja promjene granica danas lideri zemalja regiona nisu postigli saglasnost te o tome nema ni riječi u zajedničkoj deklaraciji koja je usvojena nakon plenarne sjednice samita Brdo-Brijuni gdje su se okupili predsjednici osam država Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije. 

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić potvrdio je medijima da je bilo danas rasprave o pitanju granica i to između Srbije i Kosova i Srbije i BiH. 

"Mi ovdje svi znamo svoje pozicije. Hrvatska, Slovenija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora priznaju nezavisnost Kosova, BiH i Srbija nisu priznale. Različite su pozicije po tom pitanju, a po svim ostalim pitanjima većih razlika ili otvorenih nesuglasica nije bilo", rekao je Vučić.

Vučić je kazao da član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović uvijek krivi Srbiju i Hrvatsku za neriješene probleme oko granice i da je to uradio i ovog puta.

Džaferović je u svom obraćanju učesnicima sastanka između ostalog kazao:

"Tražimo da se sva otvorena pitanja rješavaju dijalogom i dogovorom, a ukoliko dogovor nije moguć, onda uz učešće institucija međunarodnog prava. Važno je reći da između Bosne i Hercegovine i njenih susjeda postoje otvorena pitanja i neriješeni odnosi, koji se trebaju rješavati. Tako, Bosna i Hercegovina i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija insistira na prethodnoj razmjeni teritorija, na što mi nismo spremni. Granice BiH su poznate i međunarodno priznate i jedino je tako moguće zaključiti ugovor, a tek nakon toga dvije države trebaju razgovarati o uređenju pograničnih pitanja, u skladu sa praksom koja se primjenjuje u EU i u svijetu.

Ono što naročito opterećuje odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije jeste pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja riješena. U vezi s time, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Nažalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju. Na koncu, potrebno je riješiti i niz otvorenih pitanja između Srbije i BiH koja se tiču imovine i sukcesije. Hidropotencijal BiH se koristi bez sporazuma i naknade, a najnoviji primjer je najavljena izgradnja Hidrocentrale Buk Bijela na međunarodnoj rijeci Drini, bez sporazuma sa državom Bosnom i Hercegovinom i bez odgovarajuće studije o ekološkom utjecaju, što je osim za BiH vezano i za Crnu Goru.

Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju neriješeno pitanje granice, jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratificiran. Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekat, kršeći pravo Bosne i Hercegovine na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zagarantovan međunarodnim pravom. Među otvorenim pitanjima jeste i odluka Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom, te polaganje plinovodnih cijevi koritom rijeke Save, bez saglasnosti države BiH, čime je povrijeđena granica BiH.

Pitanje koje opterećuje odnose BiH i Hrvatske jeste i negiranje presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu tokom rata u BiH, što vrijeđa žrtve i unosi nepovjerenje. Na koncu, tu je neriješeno pitanje imovine Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, kojom hrvatske vlasti raspolažu i daju je pod koncesije, iako se radi o tuđoj imovini. U istu vrstu problema spada i činjenica da Hrvatska eksploatiše hidropotencijal Buškog jezera, bez sporazuma sa državom BiH. Uprkos otvorenim pitanjima, ostvarena je značajna bilateralna saradnja Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom, kroz posjete na najvišem nivou, mada se i na ovom planu u protekle dvije godine pojavio novi problem, a to je zaobilaženje Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat da predstavlja BiH", kazao je Džaferović.

#BiH