Brnabićka polupala lončiće

Piše: Muharem CERO

Kamen temeljac ostade gdje ga jučer položiše premijerka Srbije Brnabić i predsjednik Vlade entiteta RS Radovan Višković. Reakcije u danu događanja tek sporadične, naglašeno emotivne i nedovoljne za zaustaviti proces koji slijedi. 

Obrazlažući pravno uporište za i ranije osporavani projekt hidroelektrana na Drini, premijerka Brnabić se ogradila navodnom prethodnom ekspertno - pravnom provjerom cijelog projekta. Nabrojala je 280 koncesija dodijeljenih na javnim dobrima u Bosni i Hercegovini, na kako ona kaže, identičan način. Pri tome je upozorila da bi sve iste bile pravno sporne ukoliko bi se krenulo u osporavanje koncesija na Drini. 

Šta je previdila i vješto spinovala Brnabić?

Sporna koncesija Buk Bijela nije, kako Brnabić tvrdi “direktna strana investicija”. Ustav Bosne i Hercegovine limitira međunarodno pravnu sposobnost poddržavnih aranžmana, pa i entiteta RS. Entiteti mogu ulaziti u ovakve ustavno-pravne aranžmane međunarodnog karaktera tek na osnovu prethodne saglasnosti suverena (države BiH), i takvi se slučajevi još u postdejtonskoj BiH nisu odobravali a niti dogodili. 

Ponašajući se na način suverena, entitet RS je ušao u međunarodno pravni odnos sa susjednom državom, Republikom Srbijom. U cijelosti na protuustavan i Dejtonom nevalidan način. Ugovorne strane Republika Srbija i bh. entitet RS su sklopili ugovor o procentualnoj raspodjeli korištenja koncesionog prava na Drini, na rok od 50 godina po stavljanju elektrane u funkciju. 

Nije poznato da je poddržavni aranžman RS tražio i dobio prethodnu saglasnost suverena - države Bosne i Hercegovine, a koji je i titular vlasništva na javna dobra na teritoriju Bosne i Hercegovine. 

Jasno je da je pravljenje novog pravnog zajedničkog subjekta, koji će upravljati cijelim projektom izgradnje i korištenja koncesije, tek samo loša krinka i fasada kojom se pokušava izigrati ustavnopravna obaveza dodjeljivanja samopriskrbljenih prava. Jasno je da su oba tvorbena subjekta novog pravnog lica u stopostotnom vlasništvu Republike Srbije i entiteta RS, a radi se o dvije elektroprivrede. 

Jasno je da je medijski pompezno propraćena fešta polaganja kamena temeljca za Buk Bijela, tek slavljenje ništavnog pravnog posla. Nije baš uvjerljiv utisak o polupanim lončićima, ipak, biće da se radi o još jednom neuspjelom pokušaju osporavanja suvereniteta države Bosne i Hercegovine i afirmaciji nepostojećeg suvereniteta RS. 

Ma koliko nas uvjeravali da je pandemija razlogom nemogućnosti zakazivanja plenarne sjednice Ustavnog suda BiH, a u predmetu apelacije hidroelektrane na Drini, bit će prije da neke čudne ruke vuku konce očajnika u posljednjim pokušajima promjene ustavnopravnog karaktera BiH po željenom modelu državne zajednice na Dodikov način. 

Već davno je osporena spin matrica, smišljena u Beogradu, po kojoj navodno nema BiH izvan entiteta. E, upravo i ovaj posljednji pokušaj, nadat je se, neće uspjeti dokazati nedokazivo.