Piše: Rasim BELKO
Behija Mulaosmanović bila je kandidatkinja Demokratske fronte za skupštinsku odbornicu u Opštini Trnovo (RS) na prošlogodišnjim Lokalnim izborima, na kojima je glasovima građana s područja ove općine osvojila mandat odbornice.
Međutim, ovaj put, za razliku od prethodnih mandata, Mulaosmanović nije izabrana u rukovodstvo SO Trnovo RS.
U razgovoru za Patriju pojašnjava da je nova skupštinska većina koju čine Socijalistička partija, Demokratski narodni savez i Srpska demokratska stranka, odlučila ignorisati Ustav Republike Srpske i praksu konstitutivnosti u raspodjeli vodećih pozicija lokalne samouprave.
“Većina SDS, SP, DNS odlučila je da prekrši Ustav i na mjesto predsjednika Skupštine opštine imenuje Sinišu Golijanina, člana DNS-a, koji je iz istog konstitutivnog naroda kao i načelnik općine Dragomir Gagović”, dodaje Mulaosmanović.
Ističe da je od tada u borbi za ostvarivanje konstitutivnosti u lokalnoj samoupravi Trnovo RS.
Najprije se obratila Ministarstvu lokalne uprave i samouprave RS, odakle je dobila odgovor kako oni nisu nadležni. Mulaosmanović je potom odlučila uključiti i organe DF-a u rješavanje cijele situacije.
U aprilu ove godine predsjednik DF-a Željko Komšić uputio je dopis Uredu visokog predstavnika u BiH (OHR) sa zahtjevom za reakciju, međutim OHR očito ima svojih problema pa im se više ne da tumačiti ono što bi tumačiti trebali.
“U prošlosti je OHR podsjećao sve relevantne organe vlasti na obavezu da provode važeće ustavne i zakonske odredbe o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i pripadnika grupe ostalih u odgovarajućim tijelima lokalne samouprave u BiH. Što se tiče eventualnih nepravilnosti u postupku izbora predsjedavajućeg Skupštine opštine pozvao bih Vas da iskoristite razpoložive pravne lijekove, uključujući i obraćanje Ministarstvu uprave i lokalne samouprave RS”, kaže se u odgovoru Komšiću iz OHR-a, koji potpisuje F. Javier Leon Diaz.
Dakle, lopticu odgovornosti prvo su međusobno prebacivali Ministarstvo i OHR, a nakon što se Mulaosmanović obratila OSCE-u ni oni nisu daleko odmakli, uz poruku da u svemu ne vide neki problem. Zbog toga se Mulaosmanović i Demokratska fronta pripremaju apelaciju Ustavnom sudu RS, u borbi za zaštitu prava.
O svemu smo za mišljenje pitali i Sinišu Golijanina, koji je u aktuelnom sazivu izabran za predsjednika SO Trnovo RS.
Golijanin na naš upit o cijeloj situaciji odgovara: “Mulaosmanović je bila predsjednica SO Trnovo RS u čini mi se protekla tri mandata, na osnovu tog pravila da načelnik i predsjednik SO ne mogu biti iz istog naroda prema posljednjem popisu stanovništva. Nakon popisa stanovništva 2013. godine, Mulaosmanović je na početku mandata 2016. - 2020, izabrana za predsjednicu SO, jer do tada popis nije bio ratifikovan i nisu se primjenjivali podaci iz tog popisa. Međutim, krajem 2016. popis je usvojen i počeli su se primjenjivati podaci iz tog popisa. Prema tom popisu nije nužno da načelnik opštine i predsjednik SO budu iz reda različitih naroda, jer jedan narod ima natpolovičnu većinu”, pojašnjava Golijanin.
Dodaje da su sve radili po Zakonu i Statutu.
“Ja sam se obratio Ministarstvu lokalne uprave i samouprave i oni su nam rekli da se obratimo Zavodu za statistiku. U našem Statutu piše da načelnik i predsjednik SO ne moraju biti iz različitih naroda, a po istom statutu je birana i Mulaosmanović, ali prema popisu iz 1991. godine. Mi Statut nismo mijenjali, sve smo radili kao i ranije, samo smo primjenjivali popis iz 2013. godine”, dodaje Golijanin.
Ističe i da su predstavnici većine ponudili Mulaosmanović mjesto potpredsjednice Skupštine, ali da je ona to odbila.
“Malo smo i mi razmišljali o toj zastupljenosti naroda, ali ona je striktno željela mjesto predsjednice. Ponuda stoji i dalje otvorena”, zaključio je Golijanin u izjavi za Patriju.
Nakon svega pročitali smo i Ustav entiteta Republika Srpska, koji u članu 97. u mnogome razrješava dileme oko ovog pitanja.
Naime, taj član je svojevremeno izmijenjen amandmanom i sada glasi: “Konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Republici Srpskoj. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede, u skladu sa zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj princip će se precizirati entitetskim zakonima. Ti zakoni će utvrditi konkretne rokove i regulirat će gore pomenuti princip u skladu sa regionalnom i etničkom strukturom entiteta.
Javne institucije, kao što je to pomenuto u gornjem tekstu, su ministarstva u Vladi Republike Srpske, općinski organi vlasti, okružni sudovi u Republici Srpskoj, kao i općinski sudovi u u RS”.
Dakle, posve je jasno da je Ministarstvo lokalne uprave i samouprave dovelo u zabludu kompletnu opštinsku većinu u SO Trnovo RS, usmjeravajući ih na Zavod za statistiku i popis iz 2013. godine.
Jer Ustav entiteta RS, kojem se u javnosti zaklinju lideri SDS, DNS-a i SP-a je ovakvim odlukama prekršen. Statut i zakoni ne mogu nikada biti iznad Ustava, a očito se to nekome nije dopalo pa je skupštinske odbornike u Trnovu doveo u zabludu da organe mogu birati po popisu iz 2013.
Stoga je Behka Mulaosmanović, odbornica Demokratske fronte i sama DF prinuđena apelacijom i pravnim procesima braniti ustavno uređenje entiteta RS. Istovremeno, braneći svoje pravo i pravo naroda na konstitutivnost u organima vlasti.
Sumirano, Ustavni sud RS ne bi trebao imati težak posao, jer Ustav RS je u ovom slučaju i članu 97 jasan i laiku. Vrijeme je za apelaciju!