Haška tektonika ruši dejtonski konstrukt

Piše: Muharem CERO 

„Verski, nacionalni i građanski karakter rata u BiH potvrdio je Dejtonski mirovni konstrukt”, slavodobitno je ustvrdio Dobrica Ćosić, otac srpskog nacionalizma.

Osnivanjem ICTY Vijeće sigurnosti rezolucijom UN-a je u prioritete njegovog rada uvrstio utvrđivanje karaktera rata u Bosni i Hercegovini. Procesuiranje individualne odgovornosti bio je put odgonetanja upravo ovoga cilja.

Redali su se haški pravorijeci, a vrata rezidualnog mehanizma bivaju zatvorena tek, ne slučajno, čitanjem presude u predmetu okrivljenih Stanišića i Simatovića. Haška optužnica ovoga dvojca jeste upravo put za konačno zaokruženje istine o utvrđivanju karaktera rata protiv BiH.

Zločin protiv BiH je bio Individualan, Institucionalan, Internacionalan. Haška pravda svojom tektonikom ozbiljno trese i same temelje dejtonskog konstrukta.
Karakterološki ustavna preambula Aneksa IV se polako runi, u hodu mijenja i dobija svoju konačnu odrednicu.

Dobricina euforija i zadovoljstvo ipak ne mogu izdržati kušnju vremena. Ma koliko ustavna odrednica "nesretnog sukoba" revizionističkim politikama domaćih ali i nemalog broja međunarodnih političkih igrača u balkanskoj krčmi, pokušavala održati ovaj historijski falsifikat, jasno je da su njihovi napori tek uzaludan trud i jalova skupa lobistička kupovina vremena.
Preventivna halabuka koja dolazi iz revizionističkih ešalona kao navodna reakcija na osuđujuću presudu Ratku Mladiću, nije ništa drugo nego tek pokušaj zaustavljanja očekivanje haške bujice pravorijekom za Stanišića i Simatovića.

Ma koliko zločinački UZP Slobodana Miloševića i njegovih kvislinga u BiH već bila dokazana nizom haških presuda, pa i onom djelomičnom presudom protiv samog kreatora projekta MIloševića, tek ova zadnja haška Stanišićeva treba da uspostavi punu poveznicu zločina kreiranog, pokrenutog i provedenog upravo iz beogradskih salona.

Onoga trenutka kada se okrene puni krug haških istina i prihvati individualna, institucionalna i internacionalna krivnja za zločin protiv BiH, stiču se mogućnosti ustavnog revizionizma u Bosni i Hercegovini po modelu dejtonskog cilja reintegracije bosanskog društva, modelom uspostave ustavnog konstrukta građanske države.

Međunarodno prisustvo i medijacija u ovom procesu već se vidno pozicionira, američko - njemačka inicijativa robusno i uspješno potire briselske mehanizme otpora ovim ustavnim ciljevima.
Novi visoki predstavnik, gospodin Šmit, htio ne htio bit će izvođač radova upravo ove političke agende. Njegov ustavni suport na domaćoj političkoj sceni će biti političke opcije i oni lideri koji neće svojim djelovanjem, prikrivenim ili vidnim, opstruirati obnovu bosanskog društva i ustavnu reintegraciju države Bosne i Hercegovine.

Dejtonski konstrukt je ostvario svoj politički cilj, zaustavio konflikt, ali bio polako uvučen u zamku zamrzavanja neprirodnog ustavnog stanja u Bosni i Hercegovini i u krajnjem projektu nedovršenog rata i zaleđenog konflikta.

Euroatlantski put Bosne i Hercegovine jeste trasa američko - njemačke političke agende, a njoj nema alternative.    

Za normalnu BiH ne treba moderna nego katarzična Srbija.