Piše: Rasim Belko
Nakon što je Vlada Federacije formirala radnu grupu s ciljem rješavanja problema institucija kulture od državnog značaja, grupa stručnjaka i eksperata je najveći dio svog posla uradila uspješno.
Nedavno je u javnosti iz ove grupe poručeno da je radna grupa predložila Vladi FBiH da od Vijeća ministara zahtijeva saglasnost za privremeno preuzimanje finansiranja, odnosno sufinansiranja i upravljanja tim institucijama.
Od rata do danas ove institucije su u nezavidnom položaju, poput nedonoščadi, koje niko ne želi na svom teretu. U finansijskim mukama su preživjele 30 teških godina i konačno je vrijeme da se njihov status riješi.
Formalno to su institucije države Bosne i Hercegovine, formirane odlukama Republike BiH i prema principu kontinuiteta država BiH i njene institucije trebale bi brinuti od ovim veoma značajnim institucijama kulture, znanja, integriteta od značaja za BiH.
No, s obzirom da dvije trećine državne vlasti čine neprijatelji Bosne i Hercegovine institucije kulture od značaja ostale su zarobljene u memu koji najbolje oslikava odnos države spram državnog.
Godinama se bore da zaštite ono što imaju od propasti koja im je namijenjena kao i samoj državi. Ni oni koji se zaklinju u tu državu nisu se previše obazirali. Bilo je to sporadično i kampanjsko pokušavanje rješavanja ove problematike.
I stoga je posao radne grupe veoma bitan, jer neko bi konačno morao osigurati finansijski preduslov ne samo za opstanak već i daljnji razvoj tih institucija.
Riječ je o pet od sedam institucija kulture od državnog značaja: Historijskom muzeju BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Umjetničkoj galeriji BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH te Biblioteci za slijepe i slabovidne osobe BiH.
No, u svemu se krije jedna povelika zamka. Prenos nadležnosti, godinama unazad omražena riječ kod jednog naroda i njegovog vođe bio bi fatalan korak u rješavanju ovog pitanja vitalnog po kulturni i znanstveni identitet BiH.
Jednostavno, jednostrano bi bilo fatalno. Jer svaki korak u kojem bi Federacija pokušala jednostrano preuzeti brigu o institucijama kulture od značaja za državu bio bi opasan presedan, sa dalekosežnim posljedicama.
Stoga je na institucijama vlasti kako entiteta FBiH, tako i države BiH da iznađu model da država konačno prizna svoje institucije, a da Federacija BiH osigura novac u budžetu. Da bi se to desilo, saglasnost MORA dati Parlamentarna skupština, jer bi se tako i de facto potvrdilo da ovo jesu državne institucije.
U suprotnom bi te institucije iz vakuuma nemoći i propadanja, jednostranom odlukom, postale entietske institucije, koje bi možda imale novca, ali bi njihov značaj i historijska uloga bili trajno umanjeni i konstantno minimizirani.
Poigravanje državnim institucijama u godinama iza nas bila je politička igra i zabava za narodne mase u režiji političkih lidera Srba i Hrvata. Bošnjacima, Bosancima i Hercegovcima takva igra ne bi smjela biti ni u primislima.
Jer rat i prisilno ugovoreni mir su previše otkinuli od Bosne i Hercegovine, zbog čega se ni pomisliti ne bi smjelo da joj se oduzme tradicija i kultura posljednjih stoljeća, otimajući institucije kulture.
Vrijeme je za strateško rješavanje pitanja finansiranja i opstanka pomenutih institucija, a ne njihovo jednostrano preuzimanje bez saglasnosti države BiH!