Izetbegović pisao Čoviću: SDA i HDZ su iscrpile svoje mogućnosti, moramo uključiti i druge

(Patria) - Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je pismo predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine Draganu Čoviću koje se odnosi na implementaciju Političkog sporazuma o principima izmjena izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, potpisanog u Mostaru 17. juna 2020. godine.

Izetbegović je u pismu ocijenio da je pregovarački format koji obuhvata samo predstavnike SDA i HDZ-a BiH iscrpio svoje mogućnosti, te da je SDA spremna nastaviti pregovore, ali isključivo u formatu koji bi okupio predstavnike svih parlamentarnih stranaka, te domaće i strane pravne eksperte u savjetodavnom kapacitetu.

Predsjednik SDA također podsjeća da je u Parlamentarnoj skupštini BiH već formirana Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakona i da bi se pregovorima na najvišem političkom nivou, kojim bi se definirala ključna politička rješenja, trebao poduprijeti rad Interresorne radne grupe.

"Izmjena izbornog zakonodavstva, koja podrazumijeva i izmjene Ustava BiH, o čemu smo se usaglasili, pitanje je od vitalnog interesa za svakog građanina BiH. Stoga smatram da kompletan proces mora biti vođen na transparentan način, svaki prijedlog pažljivo analiziran, a svako rješenje usaglašeno sa predstavnicima svih parlamentarnih stranaka, uz pomoć predstavnika CIK-a, pravnih eksperata i nevladinog sektora", navodi se u Izetbegovićevom pismu.

Potrebu širenja formata Izetbegović je obrazložio i neophodnošću postojanja dvotrećinske podrške u Parlamentarnoj skupštini BiH za bilo koje rješenje koje se odnosi na izmjene Ustava BiH. Također upozorava da je, uz ekspertnu, savjetodavnu i posmatračku ulogu, neophodna i snažna politička medijacija Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije (EU). Bez ove medijacije, upozorava predsjednik SDA, pregovori će se neminovno pretvoriti u tribinu za predizbornu kampanju stranaka.

"Kao što sam isticao i ranije, kroz implementaciju svih presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH potrebno je sačuvati i unaprijediti osjetljivi balans građanskog i etničkog na kojem je baziran Ustav BiH. Rješenje mora biti takvo da se svim građanima, u svakom dijelu BiH, omogući pasivno i aktivno glasačko pravo, odnosno da se otkloni svaka vrsta diskriminacije. To je evropski standard na kojem snažno i uporno insistira EU, zahtijevajući implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, uz upozorenje da je neprihvatljivo bilo koje rješenje koje dodatno produbljuje etničke podjele u zemlji", navodi se u pismu.

Izetbegović ističe da tvrdnja HDZ-a o izbornoj diskriminaciji birača hrvatske nacionalnosti mora biti razmotrena u istom paketu sa tvrdnjom SDA da postoji očigledna diskriminacija nad višestruko brojnijom grupom parlamentaraca biranih uglavnom od birača probosanske i ljevičarske orjentacije.

Podsjeća da Dom naroda FBiH ima nadležnost da odlučuje o svim pitanjima, a ne samo o vitalnom nacionalnom interesu, te da se time Dom naroda stavlja u jaču poziciju u odnosu na Zastupnički dom, čiji se zastupnici biraju direktno i koji predstavlja neposrednu volju birača.

U prilog dopisu je Izetbegović dostavio i osvrt SDA na HDZ-ov prijedlog izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, sa detaljnim obrazloženjem zbog čega su dijelovi tog prijedloga neprihvatljivi, te SDA-ov prijedlog za implementaciju Političkog sporazuma iz Mostara.

Prema tom prijedlogu, presude Evropskog suda za ljudska prava, poput one u predmetu "Sejdić-Finci", riješile bi se brisanjem etničkih prefiksa za članove Predsjedništva BiH, na način da se iz Federacije BiH biraju dva, a iz entiteta RS jedan član Predsjedništva BiH, a predviđene su mogućnosti indirektnog ili direktnog izbora.

Kada je u pitanju Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, predviđena je mogućnost izbora pripadnicima sva tri konstitutivna naroda, bez obzira u kojem entitetu imaju prebivalište, te mogućnost izbora pripadnika Ostalih.

Broj delegata u klubovima naroda bi se sa postojećih pet povećao na šest, a bio bi formiran još jedan klub sa tri delegata, u kojem bi bili birani pripadnici Ostalih. Iz Federacije bi se biralo pet Bošnjaka, pet Hrvata, dva Srbina i dva delegata iz reda Ostalih, dok bi se iz entiteta RS biralo četiri Srbina, te po jedan Bošnjak, Hrvat i jedan iz reda Ostalih.

Ključni zahvat bi se odnosio na nadležnosti Doma naroda, prema kojem bi te nadležnosti bile reducirane isključivo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, u skladu sa katalogom vitalnih nacionalnih interesa koji bi bio utvrđen Ustavom BiH. Ukoliko bi se ovlasti Doma naroda reducirale, uvođenje kluba Ostalih ne bi bilo nužno.

Reduciranje ovlasti predviđeno je i za Dom naroda Parlamenta FBiH, a taj Dom bi odlučivao po pitanjima iz kataloga vitalnih nacionalnih interesa utvrđenog Ustavom FBiH. Time bi se riješilo i pitanje postojeće asimetrije između nadležnosti Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS-a.

Pri izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije bi mogućnost kandidovanja i izbora bila otvorena i za delegate iz Kluba Ostalih.

U okviru cjelokupnog rješenja bi se, u skladu sa prijedlogom, trebale provesti i relevantne preporuke OSCE-a, ODIHR-a i Venecijanske komisije, koje se, pored eliminisanja bilo kakvog oblika diskriminacije, odnose i na jačanje integriteta izbornog procesa.