Čolo: Stranke koje podržavaju 'legitimno predstavljanje', žele zadržati diskriminaciju u BiH

Piše: Ernad Metaj

Predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona u BiH Alma Čolo smatra da se izbori trebaju održati bez obzira hoće li biti političkog dogovora o neophodnim izmjenama zakonodavstva i Ustava BiH.

"To je obaveza Bosne i Hercegovine i po Ustavu, i po Izbornom zakonu, a i po prvom Protokolu uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Mi smo članica Vijeća Evrope i dužni smo organizirati izbore u odgovarajućim vremenskim intervalima kako je to propisano članom 3. ovog protokola", za Patriju je istakla Čolo.

Prema njenom mišljenju do dogovora može doći samo ako bude političke odgovornosti i volje da BiH ispuni svoje obaveze koje proizilaze iz Mišljenja EK po aplikaciji za članstvo u EU. Među 14 ključnih prioriteta je i implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava, a to bi trebalo podrazumijevati i isključivanje mogućnosti uvođenja novih diskriminacija. Prema riječima Čolo stav SDA je da nikakvi dogovori ne smiju dovesti do novih podjela, niti do neke nove diskriminacije. S druge strane SBB i NIP su sve glasniji da Hrvatima treba udovoljiti zahtjevu o legitimnom predstavljanju. 

"HDZ dobija podršku drugih stranaka koje računaju na bošnjačke glasove u smislu da se treba udovoljiti njihovom zahtjevu za „legitimnim predstavljanjem“. Niti jedna politička stranka konkretno ne predlaže nikakav model, niti garantira da time neće doći do neke nove diskriminacije u ustavno-pravnom sistemu", kaže Čolo.

S obzirom da SBB i NIP na državnom nivou nemaju značajan utjecaj HDZ i dalje insistira da se mimo Interresorne radne grupe nastave stranački razgovori sa SDA i SNSD-om.

"Vjerovatno smatraju da njihovi zahtjevi ne bi dobili podršku u Radnoj grupi koja uključuje i članove Predstavničkog doma iz opozicije, tako da pokušavaju doći do dogovora na međustranačkim pregovorima stranaka koje su formirale vlast na državnom nivou. Predsjednik SDA je izrazio stav da SDA neće više učestvovati na pregovorima u koje su uključene samo dvije političke partije, HDZ i SDA, jer ti pregovori nisu dali rezultate u posljednjih 12 mjeseci, a i kada bi se postigao neki dogovor, to ne bi bilo dovoljno za usvajanje u Parlamentu BiH gdje je potrebna 2/3 većina za promjenu Ustava BiH", smatra Čolo.

Njeno mišljenje je da bi nastavak razgovora u suženom formatu samo iritirao ostale parlamentarne stranke. Za Čolo je važno da članovi CIK-a učestvuju u radu radne grupe jer provode izbore i najbolje poznaju sudske prakse. SNSD i HDZ ne misle tako i od početka rada Radne grupe učešće predstavnika CIK-a je predmet sporenja. Argumente da je pet članova CIK-a nelegalno Čolo odbija.

- Ne postoji niti jedna sudska odluka koja je utvrdila da je izbor bio nezakonit. Oni koji osporavaju izbor članova CIK-a su priznali rezultate lokalnih izbora 2020. godine koje je sproveo taj isti sastav CIK-a i iste implementirali u gradskim i općinskim vijećima u F BiH i skupštinama opština i Gradu Banja Luka u RS-u, istakla je Čolo.