SARAJEVO, (Patria) - Na današnjoj press konferenciji organiziranoj povodom prezentacije istraživanja pod nazivom „Psihofizičko zdravlje učenika i nastavnika u doba pandemije, prof.dr. Aida Pilav je rekla da će se učiniti sve da se u narednoj školskoj godini nastavni proces održava onako kako treba - u učionicama.
"Da to ne budu kombinovani modeli, nego način na koji smo i mi išli u školu. To je, inače, i prva preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. No, prvo treba stvoriti preduslove, sigurno higijensko-epidemiološko okruženje te reažurirati krizne planove unutar škola. To podrazumijeva jačanje higijensko-epidemiološkog nadzora u školama, formiranje odgovornih timova, ali i kolega unutar škola koji bi bili u jasnom referalnom sistemu sa svim zdravstvenim institucijama i institucijama lokalne zajednice, jer je prethodni period pokazao da je bilo lutanja i improvizacija", navela je prof.dr. Pilav.
Istakla je i da je kontinuirana edukacija direktora, stručnog osoblja, roditelja i djece od izuzetnog značaja.
Zdravstveni izazovi koji su prepoznati kroz istraživanje, prema riječima doktorice Pilav, jeste izloženost zarazi, jer je 50% roditelja reklo da djeca nisu promijenila higijenske navike - pranje ruku, nošenje maski i držanje socijalne distance.
"To je segment na kojem treba da radimo. Djecu treba da uvodimo u model izmijenjenog ponašanja i pojačavanja higijenskih navika. Velike su polemike bile oko nošenja maski, da li treba da je nose djeca ispod 12 ili 6 godina. Radili smo na tome da napravimo drugi pristup upoznavanja sa nošenjem maske, objašnjavanja držanja socijalne distance i važnosti respiratorne higijene", rekla je Pilav.
Ostali zdravstveni izazovi, kako je navela Pilav, su kako se boriti sa socijalnom izolovanosti, fizička neaktivnost, ritam spavanja, posljedice od online učenja, navike u ishrani, propušteni redovni sistematski pregledi i propuštene redovne imunizacije.
"Sav fokus je na covid-vakcinama. U drugom planu je program redovne imunizacije, na čemu treba u narednom periodu raditi sa roditeljima i nastavnim osobljem", dodala je Pilav.
Na kraju današnje press konferencije javnosti se obratila i prim.dr. Amra Kaljić Junuzović koja je govorila o zdravstvenim izazovima i preporukama za učenike i njihove roditelje.
“Kada se pojavio novi koronavirus, svi smo se nadali da je to problem ograničenog trajanja i da će kroz taj izazov čovječanstvo proći bez velikih posljedica. Sada, nakon iskustva pandemije, potpuno smo svjesni da je ova javno-zdravstvena kriza izmijenila naše živote i da nije više upitno, da li će pandemija oblikovati cijelu generaciju, nego kako. I u najnesigurnijem periodu, jedno je sigurno, naša djeca rastu, razvijaju se i uče. Neki eksperti su dali novo ime svjetskoj novoj generaciji: Gen C ili Generacija Covid”, kazala je doktorica Kaljić - Junuzović.
Djecu je pandemija usmjerila ka korištenju tehnologija, posebno školsku populaciju, pa se njihovo odrastanje i učenje najvećim dijelom odvija u virtuelnom svijetu. Digitalno povezivanje nije nužno bolje ili lošije, jednostavno je drugačije. I to je novi civilizacijski korak, donijelo ga vrijeme. Zato svi moramo biti strpljivi i prepoznati da aktivnosti i edukacija kroz digitalne tehnologije zahtijeva empatiju, fleksibilnost i kreativnost.
Doktorica Junuzović Kaljić je govorila je i o uticaju izolacije i distanciranja na zdravlje djece.
"Socijalna ili fizička izolacija je neovisni faktor rizika za zdravlje djece u pogledu kognitivnog i emocionalnog razvoja i ima negativan efekat na motorni razvoj, što se povezuje sa odrednicom kvocijenta inteligencije. Uticaj na opšte zdravstveno stanje predškolske i školske djece imaju: izloženost ekranima (TV, računar, tablet, mobitel), fizička aktivnost i sjedilačke navike, način ishrane, psihološka reaktivnost, građa tijela i uticaji okoline", navela je doktorica.
Iznijela je i preporuke za roditelje djece svih uzrasta, a u koje spadaju:
"Redovna fizička aktivnost koja može poboljšati fizičko i mentalno zdravlje djeteta. Osigurajte da vaše dijete bude i ostane fizički aktivno uz sve preventivne mjere u pogledu pandemijske bolesti. Pronađite način da fizička aktivnost bude dio života vašeg djeteta - sportske aktivnosti, uključenje u grupne sportove. Budite pozitivan primjer aktivnog životnog stila svom djetetu. Pomozite svom djetetu da ostane socijalno povezano, kontaktirajte članove porodice, prijatelje, te provjerite da li škola daje savjete i vodiče za podržavanje socijalnih i emotivnih potreba djeteta", precizirala je doktorica Junuzović - Kaljić.