Piše: Ernad Metaj
Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović je ponosna jer se pominje kao mogući budući generalni sekretar NATO-a. Svjesna je Kitarović da je to bez obzira na njeno iskustvo rada u NATO kao i diplomatske veze koje su je lansirale za predsjednicu Hrvatske ipak miljama daleko. Jeste Grabar Kitarović za predsjednicu Hrvatske došla s pozicije pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za javnu diplomatiju, ali je kasnije kao predsjednica pokazala da joj diplomatija nije baš jača strana.
Prvo je problematičan utjecaj Hrvatske u međunarodnim odnosima koji se pokazao slabašnim i na primjeru BiH kada su izgubili bitku oko uključivanja konstitutivnosti u Rezoluciju EU o BiH. BiH je u tom smislu kamen spoticanja Hrvatskoj da lansira svog predstavnika u sam vrh NATO-a, jer u Alijansi nisu blagonakloni prema imenovanjima na visoke pozicije prema ljudima iz zemalja koje imaju neriješene odnose sa susjedima. Odnosi BiH i Hrvatske su sve lošiji, neriješena su brojna pitanja, a u diplomatskim krugovima se ne zaboravlja da je upravo Grabar Kitarović bila dio „agresorske“ politike prema BiH.
- U kontekstu njene relevantnosti za poziciju generalnog sekretara NATO – a svakako treba naglasiti i druge visoke pozicije, koje je obavljala, a koje su osnažile njen međunarodni kredibilitet, uključujući poziciju ministrice za evropske poslove, ministrice vanjskih poslova i evropskih integracija, ambasadorice u SAD. Sve ovo su veoma bitne, ali opšte pretpostavke za eventualni izbor za generalnu sekretarku. Međutim, ono što je ključno za izbor na ovako visoku poziciju su interesi zemalja članica i drugih lobističkih grupacija. U takvim okolnostima kandidati iz manjih država imaju male šanse da budu izabrani, smatra prof. dr. Alija Kožljak, bivši Vojni predstavnik BiH pri NATO.
Ne vjeruje Kožljak da će Grabar Kitarović dobiti potrebnu podršku, jer sada se formiraju blokovi koji forsiraju svog kandidata. Osim nedovoljne snage i uticaja hrvatske politike problem je njeno koketiranje u međunarodnim odnosima sa Rusijom. Rusi su ovladali hrvatskim energetskim sektorom i preko njega napadaju BiH u čemu RS obilato pomaže. Uz to preko Agrokora Rusi su značajno ovladali i sektorom prodaje i proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Možda za javnost jeste simpatično izgledala zajednička fotografija Grabar Kitarović sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Svjetskom prvenstvu u nogometu, ali to se u NATO- u ne prašta. Prepreka za imenovanje Grabar Kitarović svakako može biti i poziv koji su Rusi uputili njenom nasljedniku Zoranu Milanoviću na proslavu dana pobjede u Moskvu. Takvi se pozivi ne šalju slučajno.