DODIK (P)OSTAJE USAMLJEN Može li ga Ustavni sud BiH spriječiti u rušilačkom pohodu

SARAJEVO, (Patria) - Bosna i Hercegovina posljednjih dana nalazi se u blokadi, a glavni kočničari svih procesa donošenja odluka su Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH, te opozicija koju je okupio oko sebe s pričom „srpskog jedinstva“ protiv odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da se zabrani i počne kažnjavati negiranje genocida, drugih presuđenih zločina, veličanje i nagrađivanje ratnih zločinaca.

Kao posljedica takvog djelovanje ni Budžet BiH nije usvojen jer sjednica Predstavničkog doma PS BiH nije održana, a otkazana je i sjednica Doma naroda PS BiH.

Stalne blokade i prijetnje koje dolaze od Dodika i njegovih partnera u ovom trenutku unose nemir i među građane BiH. Od podizanja tenzija do eskalacije tanka je nit. Iako Dodik govori da je protiv bilo kakvog sukoba, on radi sve da izazove strah, mržnju, netrpeljivost, a već su zabilježeni napadi na povratnike u bh. entitetu Republika Srpska.

Pravni stručnjak Enver Išerić smatra da su svi reformski procesi u Bosni i Hercegovini i njeno kretanje prema članstvu u Evropskoj uniji zaustavljeni.

„Prijeti se otjeljepljenjem Republike Srpske, blokiran je rad državnih institucija, ptvoreno se poziva na nepoštivanje zakona Bosne i Hercegovine. Govori se o „mirnom razlazu“, a nikakvog razlaza ne može biti. Posebno nema mirnog razlaza. Moguće je građane Bosne i Hercegovine uvesti u ratne strahote, koje su već viđene. Glavni nosilac svih ovih aktivnosti je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik“, kazao je Išerić.

Ističe da se on hitno mora zaustaviti u svojim napadima da bi se spriječile katastrofalne posljedice njegovog djelovanja. Kako se to može učiniti?

„Smjenjivanjem sa pozicije člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Kako to uraditi? Postoje dva načina. Jedan od njih je djelovanjem institucija Bosne i Hercegovine, a drugi Odlukom Visokog predstavnika. Prvi način je bolji, a drugi način je brži. Prednost bi trebao imati prvi način (djelovanjem inistitucija Bosne i Hercegovine), jer bi time pokazale da su sposobne iznalaziti rješenja za svaku situaciju,  kada je ugrožena država Bosna i Hercegovina. Zbog toga ukazujem na član 4. Poslovnika o radu Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojim je propisano da članovi Predsjedništva izgovaraju i potpisuju svečanu zakletvu sljedećeg sadržaja: 

„Ovim se zaklinjem da ću savjesno obavljati datu mi dužnost, poštovati Ustav Bosne i Hercegovine, provoditi Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unapređivati ljudska prava i osnovne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana“.

Očigledno je i svima jasno da gospodin Milorad Dodik od samog početka krši datu zakletvu, otvoreno radi protiv države Bosne i Hercegovine i pri tome čini krivična djela propisana Krivičnim zakonom. Osim što je nedostojan, on je po ocjenama mnogih stručnjaka i nesposoban za obavljanje ove funkcije“, navodi ovaj pravni stručnjak.

Mišljenja je da ostala dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović mogu i trebaju na osnovu člana 46. Poslovnika o radu Predsjedništva Bosne i Hercegovine predočiti predstavku Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, kojom od Ustavnog suda BiH traže da na osnovu člana 8.7. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine utvrdi da je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik trajno nesposoban za vršenje funkcije člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. 

„A članom 8.7 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine propisano je: „O postojanju trajne nesposobnosti za vršenje funkcije člana Predsjedništva BiH odlučuje Ustavni sud Bosne i Hercegovine“. U slučaju da Ustavni sud Bosne i Hercegovine donese odluku kojom se utvrđuje trajna nesposobnost Milorada Dodika za obavljanje funkcije člana Predsjedništva, a dužan je to uraditi, jer je Ustavni sud „čuvar  Ustava“ kojeg Dodik krši, onda bi se upražnjeno mjesto popunjavalo po odredbama Zakona o popunjavanju  upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Time bi bili spriječeni njegovi rušilački pohodi na Bosnu i Hercegovinu i otklonila opasnost za ugrožavanje mira, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i cijelom regionu“, kaže Išerić.

Dodik je izbjegao i susret sa novim visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, a u više navrata je poručio da ne priznaje njegov legitimitet. Iako je Dodik pokušao Schmidta uvući u svoju igru pozivajući ga na eventualni susret na Jahorini ali u funkciji bivšeg ministra poljoprivrede, u OHR-u su svjesni opasnosti pristanka na takav sastanak.

I dok Dodik uvlači opoziciju sve dublje rizikujući i sankcije, iz te opozicije osjeti se već blago neslaganje sa Dodikovim potezima. I Dodik i opozicija u RS trebaju imati na umu da Schmidt iza sebe ima Upravni odbor PIC-a, Njemačku kao matičnu zemlju iz koje dolazi, Evropsku uniju, te Sjedinjenje Američke Države na čelu sa predsjednikom Joeom Bidenom.