Bez smanjenja opterećenja cijene rada povećanja minimalne plaće donijet će velike probleme

(Patria) - U Sarajevu je još 2. jula na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije BiH postignut konsenzus o povećanju minimalne plaće.
Postignut je još jedan konsenzus, a to je da bi bilo idealno da se promijene zakoni o doprinosima i porezu na dohodak i da to bude paket.

Time bi, kako je pojasnio Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca, minimalna plaća mogla biti povećana, a da opterećenja, doprinosi i ostalo ne rastu ili ne rastu značajno.

„Načelno je postignut dogovor da se krajem mjeseca održi sljedeći sastanak ESV-a na kome, kako je kazao Smailbegović, očekuju da će Federalno ministarstvo finansija pripremiti uredbu o minimalnoj plaći o kojoj bi diskutovali. 

Uredba još nije spremna. A svakako, u čemu se slažu i sinidkati i psolodavci, daljnje povećanje minimalne plaće zavisi isključivo od izvršne i zakonodavne vlasti.

Stoga pozivaju Vladu Federacije i federalni parlament da hitno usvoje zakone koji će rasteretiti cijenu rada i omogućiti povećanje najniže plaće u Federaciji.
 U analizi u koju je Patria imala uvid navodi se da kako bi se došlo do povećanja minimalne plaće potrebno je smanjiti opterećenje cijene rada, smanjiti disparitet između javnog i privatnog sektora i minimalni iznos povećanja plate na teret poslodavca je ekonomski prihvatljiv.

Konvenicje MOR-a ratifikovane od strane Parlamentarne skupštine BiH imaju prioritet nad domaćim zakonodavstvom u pravnom sistemu. Prema Konvenciji MOR-a o utvrđivanju najniže plate br. 131. elementi za utvrđivanje minimalne plate su: 
a) potrebe radnika i njihovih porodica, uzimajući u obzir generalni nivo plata u zemlji i životne troškove
b) ekonomski faktori, uključujući zahtjeve u vezi ekonomskog razvoja i nivo produktivnosti.

No, apsolutno je jasno da rast minimalne plaće iznad ravnotežne plaće vodi ka otpuštanju radnika i bitnom povećanju nezaposlenosti.
U izrazito dualnoj ekonomiji (formalni spram neformalnog sektora, javni spram privatnog sektora, razvijeni kantoni spram nerazvijenih itd.) i uveliko heterogenoj (po djelatnostima i profesijama i sl.) tržišta rada nije funkcionalno, što se vidi po velikom disparitetu plaća javnog i privatnog sektora,  velikom disparitetu plaća po regijama i velikom disparitetu plaća po djelatnostima.

Povećanja minimalne bruto plaće u FBiH s aktualne razine od 406,00 KM na orijentaciono 570,00 KM (uz zadržavanje toplog obroka i prevoza) izazvalo bi snažne negativne efekte smanjenje zaposlenosti zbog otpuštanja radnika i povećanje nezaposlenosti, realociranje radne snage iz formalnog u neformalni sektor, prigušenu inflaciju (troškovna inflacija se, zbog režima valutnog odbora, pretvara u depresiju tj. pad proizvodnje i zaposlenosti), obeshrabrivanje poduzetništva i slabljenje ino konkurentnost firmi.

Zato je jasno da bez smanjenja opterećenje cijene rada nema povećanja. Na potezu je Vlada FBiH.