SVE DALJE OD RJEŠENJA 'Legitimnost' nije prioritet, Fileov model nova diskriminacija

Piše: A. Čorbo-Zećo

Priča oko izmjena Izbornog zakona BiH sve se više usložnjava. Iz presuda Međunarodnog suda u Strazburu je potpuno jasno da BiH ne može biti dio evropske porodice dok ne promijeni diskriminatorske odredbe u Ustavu BiH, zato je sve više iluzorno pričati o promjenama Izbornog zakona zaobilazeći ustavnu reformu. 

Dolaskom novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta očekivalo se da će pregovori oko potrebnih izmjena krenuti jače i brže, ali je evidentno da do toga neće doći, jer je i sam Schmidt poručio da je na domaćim političarima da postignu dogovor.

No, situacija se komplicira, jer se na sto ponovo stavlja tzv. Fileov model, ali je jučer Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH jasno poručio da je takvo što za njega neprihvatljivo.

„Moj je utisak da Schmidt preferira rješenje iz Fileovog modela što po meni je neprihvatljivo i što vodi daljnjoj teritorijalizaciji etničkih izbornih jedinica što nekome izgleda bezopasno, ali meni izgleda vrlo opasno po budućnost BiH i jeste jedna vrsta stvaranja etničkih teritorija. Oko toga će biti još rasprave“, kazao je Komšić.

Ovo je nova dimenzija problema, jer Bakir Izetbegović, predsjednik SDA je u julu mjesecu istakao nakon jednog od sastanaka s HDZ-om da su „približili rješenju, kroz Aprilski paket, kroz Fileov model“.

Nakon jučerašnje izjave Izetbegovića vidljivo je da bi moglo doći do dijametralno suprotnih zagovaranja rješenja i na relaciji SDA-DF.

Aktivnije se uključio i Fahrudin Radončić (SBB) koji, pak, ne vidi ništa loše u legalnom i legitimnom predstavljanju Hrvata u Predsjedništvu BiH.

„Svi rade da se to dogodi. Da Hrvati imaju taj komoditet, kao nacionalni korpus, da ih Bošnjaci ne majoriziraju. Neka i Komšić pobijedi hrvatskim glasovima, u čemu je problem? Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva“, kazao je Radončić.

I uporno se udaljavamo od suštine. Cilj je prije svega provesti presude Suda iz Strazbura, one nisu fluide i sklone različitim tumačenjima, a niti jedan se ne tiče legitimnosti.

U kontekstu toga podsjetii ćemo da je Vlada Njemačke u vezi s procesom reforme izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, jasno navela da bi načelo "legitimnog političkog predstavljanja"moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda. 

Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uvjeta u Mišljenju Europske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.

Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. U ovom trenutku to je prioritet, ali je Dragan Čović (HDZ BiH), uz pomoć istomišljenika, u javni diskurs i pitanje legitimnosti nametnuo kao prioritet.

Iako to ne želi priznati i Schmidt je pod tim dojmom, i zaista djeluje kao da nema potpunu sliku onoga što se dešava u BiH. Zapravo, njegova uloga u BiH i nije komplikovana ukoliko se bude pridržavao važećih zakona BiH, a zadrži političku korektnost u smislu da primjenjuje standarde Evropske unije. Svako odstupanje od navedenog će i njega i BiH dovesti u težu situaciju, odnosno poziciju od trenutno aktuelne.

Zato je Fileov model neprihvatljiv, a kako je ranije pojasnio Slaven Kovačević, savjetnik Komšića ideja koju čujemo ovih dana da se svakom građaninu treba omogućiti kandidiranje za sve pozicije, recimo, na primjer za Predsjedništvo BiH, ali da se izbor vrši iz tri etničke izborne jedinice, bile one fiksne ili "plutajuće" kao u "Fileovom modelu" opet nije u skladu sa Mišljenjem Europske komisije, a time niti sa europskim standardima, jer oba modela sadrže diskriminaciju.