Bečarević: Sve o gasu, istorijskim cijenama i čekanju odluke Tužilaštva KS

(Patria) - Proteklih nekoliko sedmica evropska javnost je zatrpana objavama o terminskim cijenama prirodnog gasa koje su svoj rast bilježile sa početnih cca 200/300 USD do rekordnih cca 2000 USD/1000 Sm3.

Objave zaključenja terminskih ugovora tj. objave cijena posebno su vezane za holandsko čvorište prirodnog gasa koje, a što je vrlo bitno, nikakve veze nemaju sa formiranjem cijena gasa posebno u regionu istočno od Beča. 

Tako Almir Bečarević, stručnjak za gas ističe da ovdje trebamo razlikovati tri tipa trgovanja sa gasom:
- berzanski-terminski,
- kratkoročni ugovori (godina-dvije) i 
- dugoročni ugovori (10-15 goddina).

"Berzanska- terminska prodaja prirodog gasa prije bih rekao špekulativna i koja nekad i ne odražava potrebe za određenim energentom tj. sistemom ponude i potražnje. Trenutne terminske cijene gasa apsolutno ne odgovaraju stvarnim potrebama za gasom već je to uslovljeno dvjema činjenicama: prva činjenica je pritisak Moskve za što brže dobivanje upotrebne dozvole za Sjeverni tok 2 i određenim ograničenjima u dnevnim isporukama gasa evropskim kupcima od strane Gazproma, a što je opet vezano za smanjenje transporta gasa preko Ukrajine. Druga činjenica je povezana sa nedovoljno popunjenim skladištima gasa (popunjenost oko 70%) u Evropi i bojazni, samo bojazni, da će biti hladna zima i da skladišta neće moći odgovoriti potrebama za povečanom tražnjom za gasom. 

Obje ove dvije činjenice su vezane isključivo za terminske prodaje gasa i koje su iz ovih razloga doživjele eksploziju cijena. Ono što mogu tvrditi sa sigurnošću je to da kako su cijene porasle tako će te iste cijene doživjeti i svoj pad. Ovo nisu realne cijene prirodnog gasa i dugoročno, kao nekad i cijene nafte od preko 140 USD/barel, ovo je neodrživo, a ne odgovara niti proizvođaćima gasa (kupci će tražiti zamjenska goriva), stanovništvu, a niti opredjeljenju Evrope za energijom koja nije sigurno nije upotreba ugalj ili mazuta", kaže Bečarević.

Da niti Gazpromu ne odgovaraju cijene gasa od 2000 USD za hiljadu kubika dokaz je i vijest o povečanju isporuka gasa Evropi uključivo i pravac preko Ukrajine. 

"Znači, preko iste one Ukrajine preko koje BiH više ne nabavlja prirodni gas i gdje su priče dosezale do toga da je BiH bila prisiljena preći na Turaski tok jer neće biti transporta gasa preko Ukrajine. Ne da ima već je i povećana isporuka. Ovog trenutka dok pišem ovaj tekst preko Ukrajine u Mađarsku ulazi cca 500.000 Sm3 satno, a preko Turskog toka u Mađarsku ulazi cca 250.000 Sm3 satno. Pametnom dosta.

Sada da pojasnim ono što je vezano za nas i naše okruženje istočno od Beča. Većina ugovora u ovom regionu vezana je ugovorima sa Gazpromom, kratkoročnim ili dugoročnim, gdje je formula za obračun cijene gasa vezana za naftu i naftne derivate. Znači, cijena gasa se formira na bazi čestomjesečnog ili devetomjesečnog prosjeka cijena nafte i naftnih derivata i takvi ugovori nikakvog doticaja nemaju sa terminskim ugovorima i tom cijenom gasa. Većina ugovora i zapadno od Beča je bazirana na ovakvim ugovorima, ali je u velikoj mjeri prisutno i trgovanje na berzama koji je svoj istorijski maksimum cijena gasa doživjelo ove sedmice. 

Ove burze-terminski ugovori su imale i svoje padove u cijenama gasa i koje su tada bile povoljnije od cijena iz dugoročnih ugovora. To vam je tržište, ističe Bečarević.

U rezimeu ističe da terminske istorijske cijene gasa nemaju nikakvu ulogu u formiranju cijena gasa po kratkoročnim i dugoročnim ugovorima koji su bazirani na cijenama nafte i naftnih derivata. 

"Kao dokaz za ovaj podatak dovoljno je vidjeti da još uvijek nema drastičnih povećanja cijena gasa za stanovništvo u našem regionu. Jedina zemlja koja je doživjela drastičan porast cijena gasa je Bugarska koja je sa Gazpromom promjenila formulu za obračun cijene gasa i bazirala je na prosjecima cijena gasa sa berzi gasa. Veleprodajna cijena gasa je od početka godine u Bugarskoj povećana za gotovo 4 puta i to se poklopilo sa prelaskom Bugarske na Turski tok. 

Što se tiče BiH mogu reći da je samim prelakom na Turski tok početni kalkulativni element cijene gasa tj. P0 povećan, a za daljnje povećanje uticaj ima porast nafte na svjetskom tržištu. Desio se sudar dva elementa koja utiču na cijenu, a uticaj berzi na našu cijenu gasa su priče za malu djecu i u koju niti polaznici obdaništa Kolibriči ne bi mogli povjerovati. Cijena gasa u martu 145 USD, a u aprilu 220 USD, a u julu 340 USD itd. 

O ovim pokazateljima i svim procjenama je ministar Džindić upoznat još prilikom prelaska na Turski tok i u detalje mu je obrazloženo šta će se dešavati sa cijenama gasa do kraja 2021. godine i u 2022. godini. Osim šprdanja sa ovim procjenama koje su mu dostavljene druge reakcije nije bilo. Znači, sve se znalo i sve je bilo poznato još na prelazu iz 2020. godine u 2021. godinu. To što sada ministar priča o potrebi korekcije cijene gasa za distribuciju, to bi narod rekao priča o vručoj halvi, rezultat je suočavanja sa stvarnošću nakon mjeseci priče o manjoj cijeni gasa iz Turskog toka. 

Niti je manja cijena gasa iz Turskog toka niti je ikad bila manja, a cijene nafte su porasle tako da su se dva elementa sudarila u momentu triješenjenja nakon konzumiranja vruće halve. Ponovit ću procjenu koju sam dao još prije nekoliko mjeseci i to javno, a to je da će zahtjev za promjenu cijene gasa za distribuciju biti u rasponu od 25% do 40%. Doduše, ministar je predložio i drugo “rješenje", a to je bankomat BH-Gasa koji podrazumijeva uništavanje projekta Južne interkonekcije zarad katastrofalne odluke o prelasku na Turski tok", kaže Bečarević.

Obrazložio je ono što javnost posebno interesuje, a to je kakva je ovisnost zemalja o Turskom toku? 

"Idemo od Mađarske kao zemlje koja je kao u potpunosti prešla na Turski tok. Od potrebnih cca 10 milijardi Sm3 Mađarska ce iz Turskog toka dobivati 3,5 milijardi Sm3, a ostale količine iz Sjevernog toka 2, iz Rumunije, sa LNG Terminala Krk i, gle čuda, preko Ukrajine. Rumunija će iz Turskog toka dobivati cca 10% od potreba, Bugarska nekih 40%, Srbija nekih 90% jer ima vlastitu proizvodnju gasa od cca 10%, Hrvatska nekih 30%-40% zavisno od LNG Terminala Krk, te vlastite proizvodnje i BiH 100% gasa iz Turskog toka. Kao što se može vidjeti največu disperziju pravaca snabdjevanja ima Mađarska uz blizinu gasnog haba Baumgarten.

Mislim da je svakom jasno ko je u potpunosti ovisan o samo jednom pravcu snabdjevanja i to iz Turskog toka i još se ide ka tome da se zbog nerazumne odluke o prelaku na Tuski tok novac predviđen za eksproprijaciju na Južnoj interkonekciji dio transferira za pokriče netazumne odluke o prelasku na Turski tok time ubije ono što svaka zemlja ima, a to je više pravaca sanbdijevanja.

Na kraju, BiH, niti zemlje u okruženje, neće pogoditi cijene sa gasnih berzi, a one koje pogodi to će biti kratkoročno, ali će nas pogoditi cijene gasa iz Turskog toka koje su povećane samim prelaskom na Turski tok kao i porastom cijene zbog porasta nafte i naftnih derivata. Da budem jasan, uticaj nafte na cijene gasa će pogoditi i sve zemlje koje kupuju gas od Gazproma, ali u BiH su se “sudarile” dvije promjene u isto vrijeme. Kako nema naznaka da će cijena nafte dramatičnije padati to i ove veće cijene gasa će biti u primjeni tokom 2022. godine, a svi su izgledi i u 2023. godini. Sve u tekstu o povećanoj cijeni gasa iz Turskog toka se nalazi u fakturama koje Energoinvest ne želi da dostavi niti parlamentu, a o projekcijama kretanja cijena gasa dokumenti su u ministarstvu koje se šprdalo sa istim.

Nadam se da se neće i Tužilastvo KS šprdati sa onim što im je dostavljeno kao dokaz nerazumnih poteza koji će svoju kulminaciju, vrlo vjerovatno, imati sa 23 mil. USD raskidne klauzule sa mađarskim transporterom FGSZ. 

Moja dobronamjerna sugestija je da se u pauzma potrage ko je šta plaćao i u kojim godinama u UAE (Panama papers) pogledaju i PAPIRI BH-GASA KOJIM SU NAJAVLJENA SVA DEŠAVANJA NAKON PRELASKA NA TURSKI TOK UKLJUČIVO I CIJENE GASA", kaže Bečarević.