KRUG 99 Trgovska gora i otklanjanje opasnosti nuklearnog otpada na granici BiH

(Patria) - Trgovska gora i otklanjanje opasnosti nuklearnog otpada na granici BiH u fokusu su današnjeg zasijednaja Kruga 99, a uvodničari su Zvjezdan Karadžin, prof.dr., Rudarsko-geološko-građevinski fakultet UNTZ i Emir Dizdarević, zamjenik direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH.

Susjedna država Hrvatska je izradila dokument „Strateška studija za nacionalni program provedbe strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine)“ kojim je definisana lokacija Čerkezovac za odlaganja radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane (NE) Krško. Vlasništvo nad NE Krško po pola imaju države Slovenija i Hrvatska. Ta lokacija se nalazi u neposrednoj blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom. Koa odgovor na ovu inicijativu je oformljen je Regionalni forum za okolinsku saradnju i sigurnost Radna grupa ovog foruma je sastavila Stručno mišljenje o navedenoj strateškoj studiji.

Glavni sažeti nalazi stručnog mišljenja: 

Prilikom izrade sporne studije autori su potpuno zanemarili da se najveći dio površine uticaja (udaljenost od 5 km) nalazi upravo na području Bosne i Hercegovine. Po ESPO Konvenciji država
Hrvatska je po tom pitanju morala kontaktirati vlasti i BiH Uzme li se prečnik od 5 km oko lokaliteta, dobit će se površina od 78,5 km 2 . S obzirom da je lokalitet udaljen samo 850 m od državne granice sa BiH, analizom prostora može se uočiti slijedeće:

- Oko 40 km 2 površine zahvaćene krugom od 5 km nalazi se na području Bosne i Hercegovine, a u ovo područje spada cijela gradska zona Novi grad sa vodozahvatnom zonom za grad i njegovu okolinu.
- Pri tome jako heterogeni litološki i strukturno-tektonski uslovi su limitirajući za izbor lokaliteta objekta i u konkretnim uslovima moraju biti detaljno istraženi i ispitani, što dodatno indicira nepovoljnost ove lokacije za predmetnu namjenu. 
- U području Čerkezovac su locirani kvalitetni podzemni akviferi i površinski tokovi vode koji su vrlo značajan izvor podzemne vode za vodosnabdjevanje, i mogu biti ugroženi skladištenjem RAO.
- Lokacija nije povoljna ni sa aspekta rizika od potresa. Na oko 70 km od Trgovske gore prije manje od pet decenija desio se razoran zemljotres jačine 8 stepeni po

Merkalijevoj skali koji je izazvao rušenje velikog broja objekata u gradu Banja Luci i osjetio se na velikoj udaljenosti. Samo 3 mjeseca nakon što je izrađena ova Strateška studija desio se zemljotres sa epicentrom u neposrednoj blizini mjesta Dvor koji je bio jačine 6 stepena Merkalijeve skale.

- U Studiji takođe nije data analiza mogućeg uticaja šumskih požara izazvanih prirodno ili vještački. Treba imati u vidu činjenice da se lokalitet Čerkezovac nalazi u gustoj šumi, da ne postoji nikakva infrastruktura za gašenje i kontrolu požara, a komunikacijski je udaljen od centara koji mogu pravovremeno reagovati u slučaju požara
- U proteklom ratu na području Čerkezovca i u okolini vođena su borbena dejstva, a prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje, u okruženju objekta nalazi se najmanje devet registrovanih lokaliteta minskih polja sa zaostalim minama.
- Jedan od najvećih problema vezano za potencijalnu gradnju deponije RAO na lokaciji Čerkezovac je svakako činjenica da u širem rejonu oko Trgovske gore i dalje nizvodno rijekom Unom prema Kostajnici, primaran resurs za zapošljavanje stanovništva i ekonomski razvoj regije leži u proizvodnji zdrave hrane i razvoju turizma. Jedan od razloga izostanka razvoja industrije su upravo prirodne vrijednosti koje su se nastojale zaštiti u ranijem periodu.
- Eventualnom izgradnjom odlagališta RAO potpuno će se eliminisati mogućnost daljeg razvoja poljoprivredne proizvodnje i turizma, te stanovništvo osuditi na ekonomsko propadanje i iseljavanje. Podrška koju bi lokalne zajednice dobile u svojim budžetima kao kompenzacija nikako ne može biti adekvatna trajnim posljedicama skladištenja RAO. Ta podrška je planirana samo za opštine u Hrvatskoj koje gravitiraju toj lokaciji, a ne i za ugrožene opštine u BiH. 
- Na kraju kada uzmemo sve elemente u obzir, i ako se u konačnici pokaže da nismo bili u pravu ni po jednom od navedenih argumenata protiv gradnje sporne deponije RAO, treba imati na umu da će ljudi zazirati da kupuju prehrambene proizvode iz tog kraja i da tu dolaze iz turističkih razloga čisto zbog toga što je to u blizini deponije radiaoktivnog otpada. Znači i u slučaju najpovoljnijeg sigurnosnog scenarija lokalno stanovništvo je na gubitku.
- Vijeće ministara BiH je 2020.godine na 19oj sjednici imenovalo ekspertski tim (ET) za praćenje stanja i aktivnosti vezano za problematiku odlaganja RAO na lokaciji Trgovske gore. Ovom odlukom je ET izmedju ostaloga zadužen da izradi sveobuhvatne stručne analize stanja i uticaja mogućeg odlaganja radioaktivnog otpada (RAO) i istrošenog nuklearnog goriva (ING) na lokaciji Trgovska Gora.