Išerić: Krajnje je vrijeme da pravosudni sistem pozove na odgovornost Dodika

(Patria) - Zakon o neprimjenjivanju odluke Visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida koji je dionijela Republika Srpska je ništav i kao takav ne postoji u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, ustvrdio je pravni stručnjak Dr.sc. Enver Išerić

Podsjećamo, predsjednica entiteta Republika Srpska Željka Cvijanović donijela je Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH”, poznat u javnosti kao Zakon o zabrani negiranja genocida. Navedeni zakon Republike Srpske objavljen je u „Službenom glasniku Republike Srpske“ u utorak 12.10. 2021. godine. To znači da Zakon o neprihvatanju odluke Visokog predstavnika stupa na snagu u srijedu, odnosno dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku RS, kako je u tom zakonu i navedeno.

"Nakon usvajanja navedenog zakona u Narodnoj skupštini najavljuje se pokretanje spora pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Međutim, želimo da ukažemo na jednu vrlo važnu činjenicu a to je da entiteti kao niži nivoi vlasti nemaju nadležnost za donošenje ovakvog zakona, odnosno ne mogu odlučivati o tome koji će se zakoni Bosne i Hercegovine, primjenjivati na području entiteta Republika Srpska. Kako nema takvu nadležnost, Zakon o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH”, a koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske je ništav i prema njemu se organi i institucije Bosne i Hercegovine trebaju odnositi kao da ne postoji u pravnom sistemu. Pokretanjem ustavnog spora pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine nije put raspleta političke i ustavne krize koju je prouzrokovao Milorad Dodik", kazao je Išerić.

On radi razjašnjenja ove tvrdnje postavlja pitanje: Šta bi uradila Narodna skupština Republike Srpske ili Parlament Federacije, kada bi jedna ili više općina donijela odluku da se određeni zakoni entiteta neće primjenjivati na njihovom području.

"Sigurno ne bi podnijela apelaciju Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti takve odluke, nego bi takvo djelovanje bilo tretirano kao krivično djelo i djelovalo bi tužilaštvo i sud entiteta. Općine, znači, kao i entiteti mogu samo pokrenuti spor za ocjenu ustavnosti zakona entiteta, odnosno Bosne i Hercegovine, a nikako nemaju pravo donositi odluke odnosno zakone o neprimjenjivanju zakona na svom području.

Zbog toga svi organi Bosne i Hercegovine, moraju nastaviti provoditi sve zakone Bosne i Hercegovine na području cijele države, uključujući i one za koje Milorad Dodik najavljuje povlaćenje saglasnosti entiteta Republika Srpska za prenos nadležnosti sa entiteta na Bosnu i Hercegovinu", ističe Išerić.

I na kraju, dodaje, krajnje je vrijeme da pravosudni sistem (Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine) pozove na odgovornost Milorada Dodika i sve druge pojedince koji svojim djelovanjem ruše ustavni poredak Bosne i Hercegovine i podrivaju Dejtonski mirovni sporazum, a time i mir u Bosni i Hercegovini.

"Najznačajniju ulogu u tome ima Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, koje je nadležno za imenovanje i smjenjivanje sudija i tužilaca, a kojima u ovakvoj, izuzetno teškoj, situaciji izazvane krivičnim djelima napada na ustavni poredak, ugrožavanje teritorijalne cjeline i izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivost, u njihovom radu prioritet i hitnost djelovanja mora biti na sprečavanju ovih krivičnih djela", dodao je Išerić.