Piše: Ernad Metaj
Krive Drine niko u BiH nije ispravio, ali zato jeste „iskrivio“ korita rijeka od čega samo pojedinci imaju korist. Nakon što je predsjednik HDZ-a Dragan Čović nekažnjeno promijenio tok rijeke Radobolje da bi oplemenio vlastito imanje, korita rijeka u BiH su počeli mjenjati i mnogi drugi. Uglavnom to rade ljudi koji se bogate na eksploataciji šljunka, a katastrofalne posljedice u oba entiteta najbolje oslikava rijeka Bosna. Za razliku od slučaja Čović iza onih koji „skreću“ korito Boisne uglavnom ostaje ruglo, a sve je izvjesnije da će štetu trpjeti i građani brojnih naselja kojima čak prijeti i da ostanu bez vode.
Tako je u MZ Zasavci kod Šamca u Posavini u vodi nestalo nogometno igralište. Seljani kažu da je rijeka Bosna orušila oko 300 do 400 dunuma poljoprivrednog zemljišta. Ako se nastavi sa nekontrolisanom eksploatacijom uskoro bi moglo nestati i mjesno groblje. Ipak veći problem je za žive, jer u selu je sve manje vode, pa se spas traži u kopanju bunara.
„U posljednjih dvadeset godina nivo vode je pao više od tri metra na nivou naše mjesne zajednice i inače u Posavini. Kvaliteta vode je upitna zbog ogromne primjese arsena, mangana, olova i karbonata“, upozorava Jure Krajnović, zamjenik predsjednika MZ Zasavica.
U Posavini za sada niko ne traži odgovorne. Drugačije je oko Doboja gdje su već podignute tri optužnice. Pobunili su se građani i eko aktivisti jer korito Bosne u rejonu naselja Osječani poprima apokaliptični izgled. Za sada to samo ne brine lokalne dobojske vlasti.
"Radi se o eksploataciji šljunka van korita Bosne koju vrši nekoliko šljunkarskih firmi preko 20 godina na više lokacija, među kojima je najpoznatija lokacija u Osječanima. Šljunkarske firme kupe poljoprivredno zemljište na kome eksploatišu šljunak bez potrebnih dozvola i kontrole, koga na kraju ostave devastiranim, gdje se deponuje otpad i koje prilikom visokih vodostaja povećava ugroženost od poplava naselja i drugih područja uz Bosnu", objašnjavao je ranije Momir Dejanović iz neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“.
Iza šljunkara građanima jedino ostaju poplave. Procjenjuje se da je budžet RS-a oštećen najmanje za million maraka koje su se mogle i trebale uložiti u zaštitu domaćinstava i poljoprivrednog zemljišta.