Žilić: O BiH se mora odlučivati u njenim institucijama, kalkulisanje je jednako izdaji

SARAJEVO, (Patria) - Zastupnik DF -a u Parlamentu F BiH Hajrudin Žilić osvrnuo se na aktuelna dešavanja u i oko BiH. Nakon sjednice Savjeta za sigurnost UN -a, signala koji dolaze iz EU i regiona Žilić smatra da je vrijeme za otrežnjenje i politički odgovor bez kalkulacija svih političkih subjekata koji se zalažu opstojnost BiH. Njegovo promišljanje prenosimo u cijelosti.

„Ako ne reagujemo, mir će biti ugrožen, a Dejtonski sporazum poništen“, ove riječi, inače odmjerenog Njemačkog političara Christijana Schmidta namjenjene Savjetu bezbjednosti UN-a ostale su na papiru, identicno kao i  Inckovo pismo iz maja mjeseca upućeno Briselu u kojem je, tražeći sankcije za Dodika i još 10 zvaničnika entiteta RS, naveo „da je  primoran da traži sankcije kako bi odbranio BiH“.

Posljednja veoma turbulentna sedmica je BH političarima, a i građanima ponudila  čitav niz otrježnjujućih poruka, razrješila određene dileme i zauvijek otklonila pojedine zablude.

Krenimo redom:

-  Unakrsne posjete Beogradu i Zagrebu od strane Čovića i Dodika, ispostavit će se kasnije, bile su u funkciji usaglašavanja stavova i utvrđivanja zajedničkih pravaca djelovanja u vezi sa  aktuelnim pitanjima u Bosni i Hercegovini. Nije teško zaključiti koja strana  je zadužena za lobiranja u Ujedinjenim nacijama i kod „beogradskog zeta“, a koja u Evropskoj uniji.

- Iz neuspjelog pokušaja šatl diplomatije, u vezi izborne reforme,  od strane Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst spoznali smo tri stvari. Prvo, Palmer je u svom non-paperu (ako je isti autentičan, a velika je vjerovatnoća da jeste) dao do znanja da nema „skoka u građansku BiH“! Možemo li pretpostaviti da je to stav i SAD ? Dalje, Palmer zagovara hitnost izborne reforme zbog „Dodikove kapitalizacije disfunkcionalnosti Federacije“, a istovremeno kao „polazišnu bazu“  pregovora  mapira stranke koje pitanje izborne reforme ne vezuju za pitanja funkcionanosti Federacije. Druga spoznaja,  Eichhort je „slučajnim“ pokazivanjem dijela dokumenta, BH javnosti stavila do znanja da Evropska Unija sankcije  ne razmatra kao opciju. Treća spoznaja ide u smjeru da će Palmer i Eichhorst primjenjivati poznatu praksu diplomatskih pregovora na način pritiska na slabiju stranu dok se ne postigne dogovor.

-   Na žalost, formirali smo stavove i definisali očekivanja na osnovu, rekao bih, nerealnih želja i prizivanja od strane pojedinih medija i samozvanih analitičara , zasnovanih na prijedlozima Bode Webera, prema kojima se izazovi usmjereni ka sigurnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH, kao i Dodikov avanturizam mogu spriječiti povećanjem kapaciteta odvraćanja i raspoređivanjem trupa EUFOR-a i NATO-a u Brčkom. Pri tome smo i Weber, a i mi potisnuli  činjenicu da zapad, u rješavanju kriza, rijetko ili skoro nikad ne kombinuje porast vojnog prisustva i diplomatske napore.

-  Spoznali smo i da je međunarodna zajednica u BiH,  konačno,  odustala od strategije „mrkve i štapa“ uvidjevši da su BH političari postali rezistentni na taj model „dresiranja“.

-  Postali smo  svjesni da Beograd i entitet RS, u uslovima polarizovanih stajališta zapada i istoka po pitanjima Bosne i Hercegovine, imaju posrednu mogućnost veta u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

-  Način na koji je usvojena Rezolucija Savjeta bezbjednosti još jednom je potvrdio da je, bez obzira na snagu argumenata, kompromis preovlađujući i jedino mogući način vođenja politike u uslovima suprotstavljenih stanovišta.

- Onemogućavanjem Visokog predstavnika da prezentira svoj izvještaj u Savjetu bezbjednsoti, te brisanje dijelova Rezolucije u kojima se spominje OHR i Visoki predstavnik, Ruski predstavnici su na posredan način revitalizirali i oživotvorili neusvojeni prijedlog svoje Rezolucije iz jula mjeseca kojom se zahtjevalo  zatvaranju OHR-a.

- Teško je cijeniti prednost „žrtvovanja“ OHR-a u odnosu na kakvo takvo vojno prisustvo u BiH. Bez obzira što se radi o benignoj vojnoj formaciji EUFOR-a, donosioci odluka vjerovatno su razmatrali niz argumenata za i protiv, a sasvim sigurno ta odluka je podržana mogućnostima raspoloživih zaštitnih mehanizama. Sasvim je sigurno da stvari ne možemo posmatrati crno bijelo i pri tome gubiti iz vida veoma veliki broj „nijansi sive“.

- Još jedna spoznaja upućuje nas na nužnost procjene u smislu,  trebamo li biti zabrinuti i smatrati indikativnom odluku ruske „Sberbank“ o povlačenju sa tržišta iz BiH i regiona ?

U ovim uslovima jedino sigurno rješenje za Bosnu i Hercegovinu je dovoljno mudra i dovoljno odlučna državnički odgovorna bosansko-hercegovačka politika. Kalkulantska politika u ovim uslovima jednaka je izdajničkoj politici. Za početak, nužno je usaglasiti zajedničku izjavu o principima izborne reforme svih probosanskih političkih partija koje participiraju u radu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Višestruka je važnost takvog pristupa. Pored postizanja konsenzusa po vrlo važnom pitanju, kao drugi jednako važan benifit je mapiranje instutucija Bosne i Hercegovine jedinim mjestom pregovora i donošenja odluka vezanih za Bosnu i Hercegovinu.