Skupština građana i aktuelni protesti ne vode promjenama, EU i SAD moraju koristiti sankcije

Piše: Ernad Metaj

Buđenje građanskog aktivizma u BiH u posljednje vrijeme se pokušava afirmirati kroz dva dijametralno različita pristupa. Jedan realizuje neformalna grupa građana koja je danas organizovala proteste ispred EU, a ranije ispred Američke ambasade u BiH i OHR-a. Drugi stvaraju Delegacija EU i Ambasada SAD-a koje podržavaju formiranje Skupštine građana na osnovu nasumičnog izbora iz uzorka od 4.000 ljudi. Prema oba vlada određena doza skepticizma, s tim da se kakva takva šansa daje aktivnostima koje su spremni podržati predstavnici međunarodne zajednice.

"Ako gledamo ove proteste pred međunarodnim institucijama jasno je da je to promašen koncept. Ideja nije promašena, ali način njene provedbe očigledno nema podršku šire javnosti. Sve dok se okupljaju uglavnom građani Sarajeva i to u malom broju to ne znači ništa osim medijske vijesti. Bez šire participacije ljudi kojom bi se stvorili koncentrični krugovi i protesti proširili na veći broj gradova, Mostar, Banjaluku, Tuzlu, Zenicu, Bijeljinu to će biti samo dodatno ohrabrenje aktualnim strukturama vlasti da nastavi raditi svoj “prljavi” posao, za Patriju je rekao profesor Slavo Kukić.

Slično mišljenje ima i profesor Esad Bajtal koji dodaje da se nezadovoljstvo trebalo izražavati ispred domaćih institucija. Razlog za to vidi prvenstveno u činjenici da su nam predstavnici međunarodne zajednice dali Dejton koji domaći političari ne žele realizovati. Kaže da je i ranije bilo bunta građana, ali se na njihove zahtjeve uglavnom samo formalno pristajalo.

"Promjene se moraju tražiti od onih koje si demokratskim putem postavio na vlast, mada je kod nas i to laž jer imamo izborni inženjering. Ipak građanima je potrebna podrška međunarodnih institucija jer su u BiH nagažena evropska pravila, te demokratski i civilizacijski principi", smatra Bajtal.

Za ocjenu buduće Skupštine građana koja treba nastati uz podršku Delegacije EU I SAD-a Bajtal kaže da nema dovoljno parametara kojima bi se ocijenio njen potencijal. Ipak misli da nije loše da konačno EU pomogne participaciju građana bez koje teško može biti rezultata.

"EU mora shvatiti da je BiH njena avangarda. Mi smo bili Evropa prije njih. Oni se ni danas ne mogu ujediniti na principima koji su nas povezivali. Ne može EU imati dva aršina, jedan koji važi u svim demokratskim sistemima i jedan koji bi bio u BiH", kaže Bajtal.

Za razliku od njega profesor Kukić smatra da će Skupština građana biti još jedan projekat u koji će biti bačen novac.

"Uz sve uvažavanje uzorka od 4.000 ljudi i 57 njih koji će biti izabrani ne vjerujem da će se dobiti drugačija energija od one koju nameću dominantne politike. Ono što slušamo od etnonacionalnih lidera biće samo premješteno u drugi prostor i to će početi izgovarati anonimusi koji će davati legitimitet politikama koje su BiH dovele u teško stanje", smatra Kukić.

Naši sagovornici smatraju da EU treba ipak koristiti druge snažnije mehanizme koje trenutno ima na raspolaganju. Činjenica da nam je međunarodna zajednica nametnula Dejton jasno ukazuje da se ne bi smjelo ratovati zbog nečega na što smo pristali. Umjesto toga sankcijama i drugim mehanizmima SAD i EU se trebaju obračunati sa onima koji potpisano sada ne poštuju.