Održana konferencija 'Vidljivost djece rođene kao posljedica rata'

SARAJEVO, (Patria) - Udruženje „Zaboravljena djeca rata“ organizovalo je trodnevnu konferenciju pod nazivom „Vidljivost djece rođene kao posljedica rata“ koja se održala u periodu od 24. do 26. novembra 2021. godine u Sarajevu. Konferencija je imala za cilj da u saradnji sa srodnim organizacijama u BiH, te drugim akterima, osigura učešće žena preživjelih i djece rođene zbog rata u procesima izrade strategija, politika i procesa koji utiču na njihov status, čime bi se doprinijelo poboljšanju položaja žena preživjelih i jednakosti djece rođene zbog rata u BH društvu i globalno.

Konferencija je otvorena panelom „Pravna prepoznatljivost djece rođene zbog rata“ koji se održao u prostorijama Historijskog muzeja BiH. Na panelu su govorile Ajna Jusić, predsjednica Udruženja „Zaboravljena djeca rata“; dr. Amra Delić, istraživačica internacionalne mreže CBOW; Lejla Arnaut, pravnica i vanjska saradnica Udruženja Zaboravljena djeca rata i Mirela Spahović iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Panelistkinje su prezentirale problematiku sistemskog i društvenog neprepoznavanje vulnerabilne grupe „djece rođene zbog rata“. U oblasti ljudskih prava i zakonski, ova kategorija nije prepoznata, što rezultira nejednakim i neravnopravnim statusom u odnosu na ostale građane i građanke Bosne i Hercegovine.  Mirela Spahović iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, istakla je kako aktualni Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata nije uvrstio kategoriju „djece rođene zbog rata“, da je novi Zakon sa uvrštenom kategorijom na čekanju od 2019. godine, te da je njegovo usvajanje planirano do kraja tekuće, odnosno početkom naredne godine.

Dr. Amra Delić je između ostalog istakla da svako dijete ima pravo znati svoje porijeklo, te se osvrnula na istraživanje sprovedeno 2016. godine od strane Udruženja „Zaboravljena djeca rata“ prema kojem je „više od 50% djece navelo da su bili diskriminirani, stigmatizirani i odbačeni“. Ona je također istakla važnost prepoznavanja potreba i rizika, razvoj specifičnih protokola zaštite u radu sa djecom rođenom zbog rata, te navela da je poražavajuće da ne postoje programi edukacija psihologa i psihijatara u radu sa preživjelim ratno seksualno nasilje. Preporuka sa panela je nužnost edukacije profesionalaca u oblasti mentalnog zdravlja u radu sa traumatiziranim kategorijama.

U toku drugog dana konferencije održana su dva panela. Prvi panel „Položaj žena preživjelih ratno seksualno nasilje i njihovo pravo na reparaciju“, na kojem su govorile Midheta Kaloper Oruli, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92-95; Mirsada Tursunović iz Udruženja za pomoć žrtvama i preživjelim seksualno nasilje u ratu „Naš glas“ Tuzla; Adila Suljević iz Udruženja za pomoć žrtvama seksualnog nasilja u ratu „SUZE“ Brčko i Selma Korjenić, „TRIAL International“ iz Sarajeva.

Na panelu se govorilo o trenutnom stanju u BiH po pitanju Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata. Panelistkinje su istakle da su potrebni jednaki kriteriji za sticanje prava za žene preživjele ratno seksualno nasilje na svim nivoima vlasti, te da je neophodno da preživjele budu uključene u procese izrade politika i strategija na ovu temu. Da ih se prepozna kao zasebnu kategoriju u Zakonu, da se kreiraju specifični programi sa jasno naznačenim potrebama ove kategorije, kao i da je izuzetno važno da preživjele budu sistemski i rehabilitacijski osnažene kako bi progovorile o proživljenoj traumi. Selma Korjenić iz Trial International-a istaknula je da je poražavajuće da postoje restriktivne odredbe po pitanju dokazivanja ratnog seksualnog nasilja, da su nužna specijalna pravila u postupanju sa preživjelima, kao i ukidanje roka od 5 godina za prijavu izvršenog nasilja i povećanje mjesečnih naknada za žrtve ratnog seksualnog nasilja. Veoma važna poruka panela je ključna zajednička udružena snaga civilnog i javnog sektora, kao i međunarodna podrška u borbi za prava žena preživjelih ratno seksualno nasilje.

Drugi panel „Stigma i diskriminacija - Posljedice nasilja po bh. društvo – iz ugla mladih“ tematizirao je ulogu mladih u izgradnji mira. Na panelu su govorile: Medina Mujić iz Fondacije CURE se osvrnula na diskriminatornu udžbeničku politiku u Kantonu Sarajevo; Azra Frlj iz Udruženja za psiho-socijalnu podršku i bolju budućnost „Progres“ koja je govorila o stigmi, diskriminaciji i transgeneracijskoj traumi, te njenom prenosu na šest narednih generacija; Edna Haznadarević iz Pedagoškog zavoda grada Mostara istakla je važnost pristupa u radu sa mladim ljudima i njihovom osvještavanju (ne)prepoznavanja nasilja i konflikta unutar porodica, škole i društva u cjelini; i Layla Mulić iz Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini koja je kroz svoj lični primjer, istakla važnost generacijskog prenosa pozitivnih narativa mladim ljudima, u namjeri da i oni osjete podršku od društva i sistema.

Treći dan konferencije otvoren je panelom „Tranzicijska pravda – proces i izgradnja mira u BiH“ . Zaključeno je da pravo na pravdu; pravo na istinu; memorijalizacija, kompenzacija, reparacija i institucionalna reforma, te garancija neponavljanja predstavljaju četiri osnovna stuba tranzicijske pravde bez kojih ne možemo ni razmišljati o daljnjim pomacima u izgradnji boljeg i zdravijeg društva. Panelisti su se osvrnuli i na snažan uticaj medija po pitanju tranzicijske pravde i njihove uloge u kreiranju zdravijeg društva, ali i činjenicu da pojedini mediji svoje izvještavanje kreiraju prema interesima vladajućih političkih elita. Istaknuta je važnost kulture sjećanja, memorijalizacije mjesta stradanja i odavanja počasti žrtvama i preživjelima. Na panelu su govorili Denis Džidić iz Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine – BIRN BiH, Benjamin Sabljica iz Udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje – TPOS i Marijana Toma, ekspertkinja na polju tranzicijske pravde iz Srbije.

Konferencija je završena interaktivnim predavanjem umjetnice Aide Šehović pod nazivom „Uloga umjetnosti u izgradnji mira“, na temu spomenika „Što te nema“, koji je spomenik sjećanja na genocid u Srebrenici.

Na samom kraju konferencije, predsjednica Udruženja Ajna Jusić zaključila je da kao što se prenosi trauma, isto tako se prenosi i borba za pravdu. Udruženi u empatiji, solidarnosti i borbi spremni smo da kreiramo snažnije društvo za sve buduće generacije. Cjelokupan program konferencije građani mogu pogledati na Facebook stranici Udruženja Zaboravljena djeca rata https://www.facebook.com/zaboravljenadjecarata/

Zaboravljena djeca rata (ZDR) je bosanskohercegovačka globalna organizacija koja zagovara pravno i društveno prepoznavanje djece rođene zbog rata na osnovu pozitivne prakse iz BiH. U cilju pravnog i društvenog prepoznavanja i uvažavanja djece rođene zbog rata, kroz aktivizam, javna zagovaranja, istraživanja, umrežavanja i umjetnost, doprinosimo eliminaciji stigme i diskriminacije ove društvene kategorije. Želimo solidarno i inkluzivno društvo bez nasilja, u kojem se poštuje vladavina prava.