HDZ i SNSD preko bojkota izbora napadaju suverenitet BiH

Piše: Ernad Metaj

Video predsjednika HDZ Dragana Čovića iz Švicarske star nekoliko godina potvrdio je jasnu i planski organiziranu namjeru stvaranja trećeg entiteta preko Izbornog zakona i promjena Ustava. 

- Mi želimo ove privremene odluke i rješenja oko Ustava upravo iskoristiti kao oružje da u konačnici dobijemo svoj entitet, svoju federalnu jedinicu, a kako će se zvati to je manji problem. Bitno je da ona ima izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast, to je osnova svega. Kako će se zvati u Bosni i Hercegovini to više ništa ne znači, rekao je Čović.

HDZ od tada do danas nije nikada omekšao svoje stavove. Čović uporno igra na sve ili ništa čime demantuje nevješte pokušaje predsjednice RS-a Željke Cvijanović od sinoć kojima preferira dogovor do kojeg jedino može doći ako sve strane budu fleksibilne. Da Cvijanović nije iskrena govore dvije stvari. Prvo blokada rada državnih institucija od strane srpskih predstavnika kojom je dijalog narušen, jer se ako je iskren jedino treba voditi u institucijama. Drugo i možda još važnije upiranje prstom isključivo u Bošnjake kao nerazumnu stranu jer se prema njenom mišljenju oslanjaju na podršku međunarodne zajednice. 

SNSD-u politika HDZ-a odgovara. Treći entitet se savršeno uklapa u priču o “nezavisnoj RS u BiH”. Teritorijalni integritet BiH nije sporan, ali je Cvijanović zato sinoć javno osporila suverenitet BiH. Očekivano potura se priča da ga urušava OHR nametanjem odluka, što je samo izgovor za konkretne i opasne namjere onih koji gubitak suvereniteta u konačnici vide i kao put konačnog gubitka teritorijalnog integriteta što je prevedeno na normalan jezik raspad BiH.

Korak ka raspadu je bojkot izbora. Prvo ga je najavio HDZ, a ubrzo zatim i SNSD. Mudri Hrvati nikad nisu bili otvoreni kao temperamentni Srbi, pa smo od predsjednika SNSD-a Milorada Dodika saznali da to ne bi bio stranački bojkot, jer se u Srbiji pokazao neuspješnim. SNSD i HDZ bi prema Dodikovom planu i preko izbora pokazali da BiH nema suverenitet, jer bi se pokazalo da državna vlast nije viša od svake druge. Za to bi koristili općinske izborne komisije tamo gdje ove dvije stranke imaju vlast. Njihov zadatak da bojkotuju Centralnu izbornu komisiju kako se u tim dijelovima BiH izbori uopšte ne bi održali.

Nakon Dodika o tome su progovorili mediji lojalni HDZ-u koji su vjerovatno po nalogu i u ime jedinih legitimnih predstavnika Hrvata kroz preporuke razvili Dodikovu ideju. Prema njihovoj matematici u 30 općina F BiH ne bi bilo izbora i u cijeloj RS. Istina, tu tezu je dijelom oborio stav opozicije u RS-u da ne podržava bojkot izbora što isključuje cijelu RS i svođenje izbora samo na dijelove BiH gdje su Bošnjaci većina. Ali važna je ideja, a ona nije planirana na vlastitoj žrtvi već na oprobanom metodu zloupotrebe vlasti i dobijenih mandata od građana za blokadu funkcionisanja državnih institucija.

Namjere HDZ-a i SNSD-a su jasne, problem je što se iste još uvijek relativiziraju kod onih koji žele sačuvati teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Da bi se pobijedilo biće potrebno puno više od poruka da izbora mora biti.

Ako nije njima jasno jeste visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu koji je poslao jasnu poruku “bojkot izbora u BiH ne smije se dogoditi, nikako se ne smije dogoditi”. U ovoj izjavi puno je zabrinutosti jer Schmidt zna šta to znači u praksi. 

Schmidt je rekao da je problem kod dosadašnjih pregovora o izmjenama izbornog zakona BiH to što neki ljudi imaju zamisao po kojoj bi “u ustav trebalo ugraditi kakvi će biti izborni rezultati, iako bi o njima trebali odlučivati građani”.

Mudar je Schmidt, jer bojkot izbora nema veze s lažnom brigom o interesima građana. Naprotiv, potpuno smo sigurni da bi HDZ i SNSD rado izašli na izbore, ali da izbjegnu uvođenje elektronskog glasanja koje im samo deklarativno nije bilo sporno pred međunarodnim pregovaračima. Zato im smeta i CIK jer su izgubili kontrolu nad njim, ali to bi preboljeli jer se to može nadoknaditi preko OIK-a. U slučaju da se osigura kontrola izbora onda je rješenje ustavna i zakonodavna reforma koja će nacrtati rezultate izbora.