Parlament BiH mora usvojiti Inzkov zakon u istom obliku, nema mjesta za Schmidtov kompromis

SARAJEVO, (Patria) - U odluci kojom je donio Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH 22. jula 2021. godine tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko prije nego što će otići iz BiH, a dužnost preuzeti Christian Schmidt, u vezi zabrane negiranja genocida, ratnih zločina pravosnažno presuđenim na sudovima, jasno je precizirano šta se očekuje od Parlamentarne skupštine BiH.

„Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kao što je predviđeno u članu 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta“, naveo je Inzko.

Nakon početka primjene dopuna Krivičnog zakona BiH možda jeste došlo do smanjenja slučajeva negiranja genocida, ali je došlo i do blokade rada državnih institucija koju je pokrenuo Milorad Dodik, jedan od najvećih negatora genocida u Srebrenici. Blokada traje već peti mjesec, a politička situacija u zemlji se komplikuje dodatno zbog izmjena Izbornog zakona BiH.

Ukazom predsjednice RS Željke Cvijanović od polovine oktobra u bh. entitetu RS ne važe izmjene Krivičnog zakona BiH. U Službenom glasniku RS je objavljen ukaz o proglašavanju dva zakona u RS. Prvi se odnosi na neprimjenjivanje Inzkovog zakona u RS, a drugi se odnosi na zabranu "omalovažavanja i izrugivanja" RS-a.

Iz RS-a su zatim pokrenuli ofanzivu najavljujući povlačenje saglasnosti RS-a iz brojnih sporazuma o osnivanju državnih institucija među kojima su Sud BiH, Tužilaštvo BiH, UIO BiH, OS BiH, SIPA-a, OSA, VSTV.

NSRS već je donijela entitetski zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima kojima će u roku od šest mjeseci osnovati entitetsku agenciju za lijekove iako postoji Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Ova odluka je oštro osuđena, ali nije kažnjena ni na koji način.

Sutra će biti održana sjednica NSRS na kojoj će biti razmatrana Informacija o vraćanju nadležnosti na entitet RS. Predstavnicima OHR-a nije omogućeno prisustvo samoj sjednici, a vlasti tog entiteta ne priznaju visokog predstavnika Schmidta. Predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH MIlorad Dodik Schmidta naziva „strancem koji se lažno predstavlja“. Ni Rusija ne priznaje Schmidta, čime je RS dodatno ohrabrena u svojim planovima.

Iako iz RS-a traže povlačenje Inzkovog zakona kako bi se vratili u institucije BiH i odblokirali procese, Schmidt neće povući zakon sve dok ga ne usvoji Parlamentarna skupština BiH.

To je kazao i u pismu koje je uputio kolegijima oba doma PS BiH.

„Cijenio bih namjeru Parlamenta da se izmjene Krivičnog zakona donesene Odlukom visokog predstavnika zamijene zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Bit ću spreman da ukinem postojeći Zakon kada na snagu stupi novi zakon usklađen s evropskim i međunarodnim standardima koji je usvojila Parlamentama skupština Bosne i Hercegovine. Zakon koji je donesen u julu 2021. godine bi u tom slučaju postao suvišan i bio bi povučen. Do donošenja ovakve odluke naroda i njihovih predstavnika, postojeći zakon ostaje na snazi u cijeloj Bosni i Hercegovini”, naglasio je.

U pismu parlamentarcima navedeno je kako postojeći zakon treba tumačiti kao regulativu koja sadrži dva koncepta:

“Prvo, Zakon se odnosi na pojedince koji su počinili ratne zločine, a ne na narode ili etničke grupe u cjelini. Ne postoji neko drugo moguće tumačenje. Drugo, Zakon ne pravi razliku na osnovu etničke pripadnosti žrtava – svaka žrtva i njena porodica zaslužuju bezuslovno poštovanje. Zakonom se ne pravi razlika ni između etničke pripadnosti počinitelja. Svaki novi zakon kojim će se regulisati ovo pitanje također treba da uključuje ove koncepte”, istakao je visoki predstavnik u pismu.

Međutim, ovdje su ključna dva pitanja. Zašto je Schmidt u pismu ostavio mogućnost donošenja zakona u PS BiH ne precizirajući da on mora biti donesen u istom obliku kako je to u odluci naveo Inzko i spominjući kompromis i drugo zašto bi iz RS-a prihvatili da Schmidt ukine postojeći Zakon ako ga ne priznaju za visokog predstavnika.