Čekajući sankcije: Gavrilov pucanj svijet odveo u rat, novi pucanj u BiH bi mogao označiti raspad EU

Piše: Ernad Metaj

Objava američkih sankcija za ljude iz BiH s nestrpljenjem se čeka. Manje zbog njihove efikasnosti, a više zbog naznake kursa u kojem će se pravcu kretati američka politika. Građani očekuju da tamo budu i političari, ne samo predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Bez šireg spiska napretka u BiH neće biti, a neće ga biti ni ako američke sankcije ne bude pratila EU, ili njene važnije članice. Objektivno evropske sankcije bi bile bolnije i učinkovitije.

Da za sankcijama ima potrebe potvrda je i Dodikov govor u NSRS koja danas raspravlja o vraćanju nadležnosti s države na entitet. Dodik je ponovio da ne vjeruje u opstanak BiH, a odluke o prenosu nadležnosti ne smatra teškim već očekivanim. Da sankcije ne treba uvesti samo njemu svjedoči i nerad državnih i federalnih institucija, ali i retorika ostalih političara u kojoj nema budućnosti za ljude koji žive na ovim prostorima.

Njemačka otvoreno zagovara uvođenje sankcija u BiH. Istina uglavnom se spominje Dodik jer njegovi potezi vode ka podjeli BiH, a ona ka mogućim novim sukobima. Nijemci su glasni, ali akcije još nema. Znaju Nijemci da je pucanj Gavrila Principa u Sarajevu svijet uveo u rat, ali znaju i da raspad BiH prijeti i raspadu EU. S tim se nije kockati. Igra se na sigurno, a sankcije će biti na stolu kada Nijemci budu mogli biti sigurni da neće izgubiti u Evropskom parlamentu gdje je desnica istina manje, ali još uvijek značajno snažna.

Dodik ne krije da računa na podršku evropske desnice. U istom je stroju s onima koji razvaljuju jedinstvo EU jer poput njega žele sebi vratiti nadležnosti koje su nekad predate EU. Nijemci znaju da nisu sami, brojni europarlamentarci su tražili uvođenje sankcija, ali ideje koje oni predstavljaju ne smiju biti poražene u evropskim institucijama. Desničara je manje, ali im sistem glasanja ide na ruku. Već sada je izvjesno da se odluka ne može donijeti konsenzusom. Za razliku od Hrvatske, ili recimo Austrije predstavnici Mađarske su dovoljno „bezobrazni“ da se odupru Njemačkoj i ostatku normalnog svijeta. Za Dodika dosta.

Prema čl. 215 Ugovora iz Lisabona, sankcije se mogu usvojiti i kvalifikovanom većinom u Vijeću Evrope, ali ih mora predložiti visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnost Joseph Borrell koji se ranije izjašnjavao protiv toga. Borrell je Katalonac, a ta pokrajina želi samostalnost. Borrell bi mogao promijeniti mišljenje jer je ipak Evropljanin po opredjeljenju, ali opet je važna matematika. Kvalifikovana većina postignuta je ako su ispunjena dva uslova. Prvi je da 55% država članica glasa “za”, a drugi da tih 55% država predstavlja najmanje 65% cjelokupnog stanovništva Evropske unije. Odluka se može blokirati ako postoji tzv. blokirajuća manjina koja mora uključivati najmanje četiri člana Vijeća, a koji predstavljaju više od 35% stanovništva EU.

Njemačkoj i zagovornicama evropskih sankcija zato je važno da znaju svaku ruku na koju mogu računati, jer nije to glasanje samo za BiH, to je ispit snage i opstojnosti EU. Problem je što evropske birokrate još nisu shvatile da ipak nije sve matematika. I bez glasanja EU je na ispitu. Raspad BiH bio bi pobjeda desnice, a njen konačan cilj je daleko veći. Zato uvijek treba imati na umu da je Gavrilov pucanj u Sarajevu svijet odveo u rat, novi pucanj u BiH bio bi skup za EU.