Piše: A. Čorbo-Zećo
Bosna i Hercegovina doživljava najveću institucionalnu i ustavnu krizu, s jedne strane SNSD i Milorad Dodik već uveliko rade na rušenju Ustava i prijenosu nadležnosti s države na entitet RS kada su u pitanju odbrambene, sigurnosne i nadležnosti iz poreznog sistema, s druge strane strane HDZ i Dragan Čović putem izmjena Izbornog zakona želi stvoriti aparthejd i svojim stavovima o legitimnom predstavljanju i konstitutivnosti udaljava BiH od demokratskih zemalja.
Ali Čoviću legitimnost treba samo u Federaciji!? To je još jedan dokaz njegovog partnerstva s Dodikom i njihove želje za podjelom Bosne i Hercegovine i stvaranja koncepta sastavljene države.
Suzana Gašić, Anton Kasapović, Zlatan Klokić, Srebrenka Golić, Alen Šeranić, Sonja Davidović, Senka Jujić i Vjekoslav Petričević su nesrbi, tačnije Hrvati i Bošnjaci u Vladi Republike Srpske, koji niti jednom rečenicom nisu doveli u pitanje secesionističku politiku Milorada Dodika.
„Kako je moguće da u ovim turbulentnim vremenima niti jedan od članova Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske iz reda Bošnjaka i Hrvata, a u Vladi ima 5 Bošnjaka i 3 Hrvata, nije podnio ostavku na tu dužnost ili makar izrazio svoje neslaganje sa politikom Vlade i Narodne skupštine koja predstavlja antidejtonsko djelovanje i napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine? Možda je problem u legitimnom predstavljanju“, zapitao se i pravni stručnjak Enver Išerić.
Naravno, legitimnost Bošnjaka i Hrvata u Vladi RS Čoviću nije sporna, o tome ne govori, baš kao ni Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a koji ne vidi ništa loše u legalnom i legitimnom predstavljanju Hrvata u Predsjedništvu BiH.
„Svi rade da se to dogodi. Da Hrvati imaju taj komoditet, kao nacionalni korpus, da ih Bošnjaci ne majoriziraju. Neka i Komšić pobijedi hrvatskim glasovima, u čemu je problem? Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva“, kazao je ranije Radončić.
O komoditetu Bošnjaka i Hrvata u entitetu Republike Srpske Radončić ne govori!
I uporno u takvim stavovima i dvostrukim aršinima udaljili smo se od suštine kada je u pitanju Izborni zakon BiH.
Cilj je prije svega provesti presude Suda iz Strazbura, one nisu fluide i sklone različitim tumačenjima, a niti jedan se ne tiče legitimnosti.
U kontekstu toga podsjetit ćemo da je Vlada Njemačke u vezi s procesom reforme izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, jasno navela da bi načelo "legitimnog političkog predstavljanja" moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda.