Dodik, igre oko Drine i državne imovine, manipulacije i laži koje vode u sukob!

Piše: A. Čorbo-Zećo

Milorad Dodik, predsjednik SNSD i član Predsjedništva BiH jučer je tek ovlaš, govoreći o svom sumanutom pothvatu o prijenosu nadležnosti sa BiH na RS, spomenuo 'da nije on oduzeo šume i Drinu RS-u već Ustavni sud BiH'.

I kao usputno nezainteresirano poslao poruku šta ga zanima, a to je vlasništvo nad gruntom, što podsvjesno sigurno zna da ne može dobiti!

Sva igra je u Drini, gruntu, izgradnji hidrocentrala i posjedovanju šuma, koje Dodik već stavio kao kolateral za kredit od 600 miliona!

Rok od šest mjeseci koji je pred njim sigurno će koristiti upravo da bi ostvario potpunu kontrolu i nametnuo svoje politike kada je riječ o rješavanju pitanja državne imovine.

I ne radi to na pravnim osnovama, već manipulacijama i izvrtanju pravnih osnova, baš kao što manipulira s prijenosom nadležnosti i pozivanjem na izvorni Dejton. Ali njegove crvene linije svi prešutno gledaju i zajedno s njim preskaču. Od domaćih pravosudnih institucija koje nemaju adekvatnu reakciju, do blagih upozorenja stranih faktora i spominjanja sankcija koje su u ladicama.

Podsjećamo na manipulacije Dodika koji govoreći o presudi Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom i šumskom zemljištu u RS koji je proglašen neustavnim Dodik naziva apsurdom, jer je prema njegovim riječima Ustavni sud ranije svojom odlukom potvrdio da je Brčko distrikt vlasnik poljoprivrednog zemljišta i šuma.

No, presuda U1/11 Paragraf 81 jasno kaže:

„Imajući u vidu navedeno Ustavni sud zaključuje da je RS donijela sporni zakon (Zakon o rješavanju statusa državne imovine) protivno članu 1/1 Ustava BiH (državni kontinuitet) i članu III/3 tačka b (dodatne nadležnosti države BiH) koji izražava princip ustavnosti, kao i člana IV/4e (ustavne nadležnosti zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH), koji dodjeljuje PS nadležnost u ostalim pitanjima koja su potrebna za provođenje dužnosti države, jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH da regulira pitanje imovine iz člana 2 spornog zakona. Iz ovih razloga pobijeni zakon je protuustavan. Cjelokupan zakon ne može ostati na pravnoj snazi zajedno.

Na ovaj zaključak ne utječe ni činjenica da je Brčko Distrikt BiH usvojio Zakon o javnoj imovini Brčko Distrikta BiH, sa svojim specifičnim rješenjima. Ovaj zakon nije osporen pred Ustavnim sudom BiH, niti je predmet zahtjev za ocjenu ustavnosti (u konkretnom predmetu). Stoga Ustavni sud ne može ulaziti u ispitivanje nadležnosti za ispitivanje ovog zakona (Brčko Distrikta). Svaki suprotan pristup bi mogao voditi ka prejudiciranju ovog pitanja, što nije u skladu sa načinom rada Ustavnog suda BIH, koji se temelji 'na principu zahtjeva'!.

Ova cjelokupna manipulacija jeste upravo osporavanje i zanemarivanje ustavnog principa državnog kontinuitet draže BiH iz člana 1/1 Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a uz preferiranje koncepta sastavljene države kojega je brižno branio namećući mogućnost njegovog prihvatanja.

Tako to radi i lažima oko izvornog Dejtona i vraćanja nekih nadležnosti sa nivoa države BiH na entitet RS.

Član 1. stav 2. je potpuno jasan, Republika Bosna i Hercegovina je bila subjekt međunarodnog prava koja je potpisala međunarodni sporazum, niti jedan entitet nije bio niti će biti subjektom međunarodnog prava, a što Dodik dobrano radi, čime napušta Dejtonski mirovni sporazum!