SARAJEVO, (Patria) – Nova runda razgovora/pregovora oko Izbornog zakona BiH i ograničenih ustavnih promjena trebala bi biti održana ove sedmice.
Nakon posjete zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD Gabriela Escobara prošle sedmice koji je održao niz sastanaka sa zvaničnicima, pozvao da se deblokiraju državne institucije, očekuje se dolazak specijalnog američkog izaslanika za izbornu reformu Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst, direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove koji su u Sarajevu krajem novembra i početkom decembra imali intenzivne razgovore sa političkim predstavnicima vlasti i opozicije oko Izbornog zakona ali do dogovora nije došlo.
S obzirom na sve komplikovaniju političku situaciju koja je dodatno pojačana usvajanjem zaključaka u NSRS, promijenio se odnos i drugih političkih aktera koji učestvuju u ovim razgovorima.
Iz SDP-a su ostavili mogućnost prekida daljih razgovora o izmjenama Izbornog zakona.
“Želimo biti potpuno jasni, ukoliko izostane jasna i odlučna reakcija međunarodne zajednice protiv onih koji su nedvosmisleno krenuli u rušenje ustavnog poretka, teritorijalnog integriteta i Dejtonskog sporazuma, Predsjedništvo SDP će na svojoj sjednici polovinom sedmice donijeti odluku o svom daljnjem učešću, odnosno izostajanju iz pregovora. Pričati o izbornom zakonu u situaciji kada je nedvosmislen napad na institucije Bosne i Hercegovine predstavlja dodatno kupovanje vremena secesionistima i skreće pažnju sa stvarnih problema na koje moramo ponuditi odgovore", kazali su iz SDP-a BiH.
Iz SDA također traže odlučniju reakciju međunarodne zajednice nakon posljednjih događaja u NSRS, kao i da stranci prestanu izjednačavati sve strane i da jasno identificiraju krivca. Iz SDA nisu naveli da li razmišljaju bojkotirati sve dalje razgovore o Izbornom zakonu BiH.
Mudro šuti i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović koji je i pred strance stavio svoj zamišljeni rok za izmjene Izbornog zakona, a to je kraj ove godine. No, Čović je skloniji tvrdnji da neće biti moguće održati izbore te kao scenario spominje „mostarizaciju BiH“ ukoliko ne bude izmjena.
Drugi problem je svakako i budžet koji za 2021. godinu nije usvojen, a već su probijeni rokovi i za pripremu budžeta za 2022. godinu. Ukoliko se ostane na privremenom finansiranju, novca za izbore neće biti.
U ovom trenutku je potrebna odlučna i jedinstvena reakcija međunarodne zajednice koja će ili riješiti problem ili dodatno produbiti podjele i još više gurnuti BiH u krizu, najveću poslije rata 92-95.