PRAVNA ANALIZA Ivi Lučiću treba oduzeti naučno zvanje, poziv na kršenje odluka Ustavnog suda

(Patria) - Prof. dr. sc. Ivi Lučiću treba oduzeti naučno i akademsko zvanje, ustvrdio je pravnik Sifet Kukuruz uz čije dopuštenje Patria prenosi njegov stav sa društvenih mreža.

„U programu HRT1, u emisiji "Otvoreno" od 31.01.2022. godine, prof. dr. sc. Ivo Lučić je u vezi sa aktuelnom ustavnom reformom i reformom Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, izjavio:

„Međutim, mi smo sada u stanju neustavnosti, odnosno bezustavnosti, jer Izborni zakon je protivustavan. Dakle, on negira temeljnu definiciju Ustava BiH, i on je neustavan. I zato, ne treba mijenjati Ustav iz hrvatske pozicije. Ja uopće ne bih razgovarao o promjenama Ustava, nego bih samo tražio da se Izborni zakon uskladi sa Ustavom i to je rješenje“, dok je u vezi sa izborom člana Predsjedništva BiH izjavio:

„Nema člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda nego postoji hrvatski, bošnjački i srpski član Predsjedništva, što fino piše u Daytonskom mirovnom sporazumu, odnosno Ustavu BiH. Ja ponovno pozivam na držanje terminologije iz Ustava BiH i držanje Ustava samoga po sebi. Nećemo daleko otići ako ćemo izbjegavati prave pojmove, ako ćemo ih eskivirati i ako ćemo govoriti o nečemu što sa Ustavom nema nikakve veze". 

Na kraju, važno je istaknuti da Ivo Lučić rješenje aktuelne situacije vidi isključivo u poštivanju Ustava BiH i presuda Ustavnog suda BiH.

Iznesene tvrdnje Ive Lučića u naprijed pomenutoj emisiji su, najblaže kazano, pravno i činjenično neistinite i ne mogu se zasnovati niti na Daytonskom mirovnom sporazumu, niti na Ustavu BiH, niti na presudama Ustavnog suda BiH, a posebno ne na presudama Evropskog suda za ljudska prava.
Sama tvrdnja da nije potrebno mijenjati Ustav BiH, nego da je potrebno samo uskladiti Izborni zakon BiH sa Ustavom BiH, dovoljan je pokazatelj njegove neozbljnosti i neodgovornosti. Postavlja se pitanje kako je moguće da osoba sa naučnim zvanjem tvrdi da nije potrebno mijenjati Ustav BiH kada je Evropski sud za ljudska prava u svojih pet presuda utvrdio diskriminirajući karakter upravo pojedinih odredbi Ustava BiH i naložio usklađivanje Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama? 

Usklađivati zakonske propise sa ustavnim normama koje su diskriminirajuće i koje krše Evropsku konvenciju, kako to predlaže gosp. Lučić, predstavlja ustvari ojačavanje ustavne diskriminacije i antievropskih elemanta ustavnog sistema BiH. Treba biti potpuno jasan i precizan, gosp. Lučić bezobrazno i anticivilizacijski pokušava očuvati diskriminirajuća dostignuća Ustava BiH koja su direktna posljedica međunarodnog oružanog sukoba, odnosno agresije susjednih država na državu BiH. Zasnivanje ili izvođenje nekog prava na rezultatima agresije, u civilizovanom svijetu i prema međunarodnom pravu, nije moguće. Dakle, gosp. Lučić želi da uživa blagodati agresije i da takve rezultate leglizira, a konstitutivni narodi su upravo neposredan proizvod Ustava BiH koji je posljedica izvršene agresije na BiH. Zato je tvrdnja kako ne treba mijenjati Ustav BiH, netačna, zlonamjerna i neprihvatljiva.

Nadalje, tvrdnja da postoji „hrvatski, bošnjački i srpski član Predsjedništva“ kojeg ekskluzivno biraju konstitutivni narodi i koji onda zastupa njihove legitimne interese, je takođe netačna. Ona se ne može zasnovati na tekstu Ustava BiH, niti na odlukama Ustavnog suda BiH, a na koje se Lučić u svom zanosu upravo zdušno poziva.

Tvrditi da Ustav BiH koristi formulaciju „hrvatski, bošnjački i srpski član Predsjedništva“ je potpuno netačna i neistinita, jer takve konstrukcije u Ustavu BiH jednostavno nema. Naime, Ustav BiH u članu V precizno propisuje: 

„Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske“.

Dakle, Ustav BiH ne propisuje da se radi o bošnjačkom, hrvatskom ili srpskom članu Predsjedništva BiH, nego jednostavno o članovima Predsjedništva BiH. Uostalom, takvo nešto ne može niti pisati u Ustavu BiH, jer članove Predsjedništva BiH neposredno biraju svi građani u određenom entitetu, a ne samo pripadnici jednog konstitutivnog naroda. Zato Predsjedništvo BiH kao državni organ predstavlja sve građane BiH, a ne pojedine konstitutivne narode. 

Članovi Predsjedništva BiH predstavljaju sve građane svoje izborne jedinice, bez obzira na njihovu etničku ili bilo koju drugu pripadnost, upravo iz razloga što ih biraju svi građani. Dakle, svaki član Predsjedništva BiH je u punom kapacitetu predstavnik i bošnjačkog i hrvatskog i srpskog naroda na nivou izborne jedinice, a ne isključivo zastupnik i predstavnik konstitutivnog naroda kojem pripada. 

Upravo gosp. Lučić perfidno radi ono što u emisiji stavlja na teret drugima, a to je korištenje pogrešenih pojmova, odnosno eskviranje ustavnopravno korektnih pojmova.

S obzirom da se u svojim izjavama poziva i upućuje na poštivanje Presuda Ustavnog suda BiH, ovom prilikom upućujem gosp. Lučića da pročita Treću Djelimičnu odluku Ustavnog suda BiH koja se upravo odnosi na konstitutivnost naroda u BiH, broj: U 5/98, a koja je donesena na sjednici Ustavnog suda održanoj 30. juna i 1. jula 2000. godine i koja je objavljena u Službenom glasniku BiH broj: 23/00. 

Upravo u ovoj Odluci Ustavni sud BiH precizno konstatuje sljedeće:

„Striktna identifikacija teritorije sa određenim, etnički definiranim članovima institucija BiH s ciljem predstavljanja određenih konstitutivnih naroda, nije istinita čak ni za odredbe o sastavu Predsjedništva propisane članom V, prva alineja: "Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske".

Pri tome se ne smije zaboraviti da srpskog člana Predsjedništva, na primjer, nisu izabrali samo birači srpske nacionalnosti, već svi građani Republike Srpske, sa ili bez posebne etničke pripadnosti. Prema tome, on ne predstavlja niti Republiku Srpsku kao entitet, niti isključivo srpski narod, već sve građane izborne jedinice Republike Srpske. Isto vrijedi i za bošnjačkog i hrvatskog člana koji se biraju sa teritorije Federacije“. (paragraf 65 Odluke).

Dakle, Ustavni sud BiH jasno i precizno konstatuje da člana Predsjedništva BiH srpske nacionalnosti nisu izabrali samo Srbi u entitetu RS, nego svi građani tog entiteta, upravo kao i druga dva člana Predsjedništva BiH iz entiteta FBiH. 

Ovo opet znači da kandidata za člana Predsjedništva BiH koji je Hrvat ili Bošnjak u entitetu FBiH, biraju svi građani koji imaju prebivalište na teritoriji tog entiteta, dakle, i Srbi i Hrvati i Bošnjaci, a ne samo Hrvati. I samo takav izbor članova Predsjedništva je u skladu sa Ustavom BiH. To je stav Ustavnog suda BiH koji je zasnovan na Ustavu BiH. Logično je postaviti pitanje zašto bi člana Predsjedništva BiH koji je Bošnjak ili Srbin birali svi građani u osredenom entitetu, a Hrvata kao člana Predsjedništva BiH, samo građani hrvatske nacionalnosti. Upravo na ovakvom načinu izbora insistira gosp. Lučić.

Međutim, Ustavni sud BiH, u koji gosp. Lučić polaže velike nade, eksplicitno konstatuje da takvo nešto po Ustavu BiH jednostavno nije moguće. Znači Ustav BiH ne dozvoljava niti jednom konstitutivnom narodu, pa tako ni hrvatskom narodu, da samostalno i ekskluzivno bira člana Predsjedništva BiH. Na ovakav način, Ustavni sud BiH je stavio tačku na priču o tzv. "legitimnom hrvatskom članu Predsjedništva BiH". On kao takav prema Ustavu BiH, jednostavno ne postoji.

Kada govori o legitimnom izboru i predstavljanju Hrvata u Predsjedništvu BiH, gosp. Lučić bi umjesto odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Božo Ljubić U 23/14, a koja se odnosi isključivo na izbor članova Doma naroda u entitetu FBiH, morao da se rukovodi citiranom odlukom Ustavnog suda BiH U 5/98 kojom se eksplicitno rješava upravo pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, a ne da tu presudu eskivira.

Da bi se pitanje izbora članova Predsjedništva BiH pravilno shvatilo, naravno da je potrebno vratiti se, kako to i gosp. Lučić tvrdi, u stanje ustavnosti i poštivanje presuda Ustavnog suda BiH, a upravo je takav pristup, čini se, najpotrebniji gosp. Lučiću. Slijedom navedenog, sasvim je jasno da su razgovori o reformi Izbornog zakona BiH, bez prethodno provedene reforme Ustava BiH, osuđeni na neuspjeh.

Na kraju, treba dodati kako je konačno nastupilo vrijeme da se, osim ustavne reforme i reforme izbornog zakonodavstva u BiH, provede i reforma akademskih titula, naučnih i stručnih zvanja. 

Uistinu bi kojekakvim "znanstvenicima političarima", radi dobrobiti građana i naroda BiH, trebalo početi oduzimati sumnjivo stečene titule i zvanja, a kao prvi primijer bi mogao poslužiti upravo "prof. dr. sc. Ivo Lučić" koji u svom televizijskom nastupu ne govori istinu, što je suprotno svim etičkim, akademskim i profesionalnim standardima. Takvo postupanje jednog "znastvenika" u javnom prostoru temeljito ga delegitimira kao ozbiljnog sa/govornika“, naveo je Kukuruz.