BLOOMBERG Spremne sankcije EU za Dodika i RS

(Patria) - Na sastanku ministara vanjskih poslova EU 21. februara raspravljat će se o sankcijama, koje uključuju i ukidanje finansijskih sredstava bh. entitetu Republici Srpskoj. Kao odgovor na aktuelnu krizu, ambasadori su obaviješteni da je EU već počela zadržavati dio sredstava za infrastrukturne projekte u RS-u.

Evropska diplomatska služba (EEAS) pripremila je cijeli niz sankcija koje bi se trebale uvesti režimu Milorada Dodika, objavio je Bloomberg.

"Služba EU za vanjske poslove postavila je niz opcija, uključujući restriktivne mjere, o kojima će ministri spoljnih poslova Unije razgovarati na sastanku u Briselu kasnije ovog mjeseca, prema ljudima koji su upoznati s tim pitanjem i dokumentima koje je vidio Bloomberg", navodi ovaj medij.

Razgovori, prenosi se dalje, "dolaze u trenutku kada je režim bosanskih Srba preduzeo korake ka otcjepljenju od ostatka etnički fragmentirane zemlje, ignorišući prošlomjesečnu odluku SAD-a da uvedu sankcije Miloradu Dodiku koji je već dugi niz godina na vlasti."

U jednom dokumentu, EU je sugerirala da bi trebalo razmotriti restriktivne mjere, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, ako entitet Republika Srpska, na čelu sa Dodikom, jednostrano preuzme nadležnosti od zajedničke države ili na drugi način preduzme radnje koje ugrožavaju državu", piše Bloomberg.

Sankcije bi se, međutim, trebale smatrati posljednjom mjerom ako druge mogućnosti za okončanje krize ne uspiju, jer bi mjere mogle dovesti do opasnosti da izbace iz kolosijeka put BiH prema EU, navodi se u dokumentu.

Na sastanku ambasadora EU u petak, na kojem se razgovaralo o listi kazni, nekoliko zemalja, uključujući i Njemačku, zatražilo je da mjere protiv Dodika budu kombinovane, navode upućeni u diskusiju. Drugi, poput Mađarske, tvrdili su da bi sankcije bile kontraproduktivne, navodi se dalje u tekstu Bloomberga.

Dodik (62) saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, ranije ove sedmice inicirao je nacrt zakona kojim bi se stvorio pravosudni sistem odvojen od ostatka zemlje. Taj potez uslijedio je nakon niza mjera koje je usvojila skupština Republike Srpske u decembru s ciljem prekidanja bezbjednosnih, administrativnih i vojnih veza sa ostatkom Bosne i Hercegovine. Glasanje je predviđalo da će akti stupiti na snagu u roku od šest mjeseci, što će vlastima dati vremena da se pripreme.

U tekstu se navodi i da su napori "bosanskih Srba ka većoj nezavisnosti povećali tenzije između dvije grupe u drugoj polovini zemlje, poznatoj kao bošnjačko-hrvatska federacija. Hrvati su tražili reformu izbornog zakona, žaleći se da su njihovi predstavnici stalno preglasani bošnjačkim glasovima u tročlanom predsjedništvu zemlje".

EU je upozorila da su mogući sigurnosni incidenti ako Republika Srpska nastavi sa “najgorim scenarijem” napora za otcjepljenje.

Kao odgovor na aktuelnu krizu, ambasadori su obaviješteni da je EU već počela zadržavati dio sredstava za infrastrukturne projekte u Republici Srpskoj.

Dokument o opcijama opisuje finansijsku pomoć EU kao polugu, napominjući da BiH trenutno prima 395 miliona eura u fondovima, kao i portfelj od više od milijardu eura investicija, uključujući 242 miliona eura u grantovima.

Od ministara vanjskih poslova Unije će biti zatraženo da daju smjernice o ciljanom korištenju finansijske pomoći EU u BiH, kao i o potencijalnoj upotrebi restriktivnih mjera kao posljednje mjere u slučaju dalje eskalacije situacije, navodi se u dokumentu.

EU procjenjuje i da ne postoji neposredna opasnost. Ali dodaje da se mogućnost izbijanja lokalnih sukoba ne može isključiti i ne bi se smjela potcjenjivati.

U procjeni se takođe navodi da je vanjsko angažiranje drugih, kao što su Srbija i Turska, sve veće, a takođe postoji i rizik od miješanja drugih koji bi mogli iskoristiti podjele za dalju destabilizaciju zemlje. Takođe se napominje da su Rusija i Kina u prošlosti prijetile da će u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda staviti veto na produženje mandata stabilizacijskih snage pod vodstvom Evrope (EUFOR), piše Bloomberg.