ANALIZA Bečarević: Energetski i ekonomski udar na bh. građane, troškovi života veći za 1300 KM

Piše: Almir Bečarević, stručnjak za gas 

Cijene energenata imaju svoj konstantan rast u odnosu na prošlu godinu čemu svjedočimo svaki dan. Ovdje posebno mislim na cijene goriva i plina i napravit ću presjek šta to znači za kućne budžete na godišnjem nivou u KS. Ovdje ću se ograničiti na KS jer u istom su za razliku od većine drugih kantona potrošnja prirodnog plina i goriva zastupljeni u energetskom miksu. 

Cijena prirodnog plina je početkom 2021. godine iznosila 0,66 feninga za 1 kubni metar plina dok sada cijena prirodnog plina iznosi 0,87 (sa PDV) za 1 kubni metar plina. Činjenično, zbog subvencija Vlade KS građani ne plaćaju punu cijenu ovog povećanja i stoga ograničit ću se na onaj dio koji nije subvencioniran. 

Dio koji nije subvencioniran iznosi 0,09 feninga i to je iznos povećanja koji trenutno plaćaju građani i plaćat će i u narednim mjesecima. Kada znamo da jedno domaćinstvo za grijanje, kuhanje i toplu vodu na godišnjem nivou utroši između 1.500 i 2.000 kubika gasa to znači veće izdvajanje za prirodni gas na godišnjem nivou od 135 KM do 180 KM, a u slučaju da nema subvencija izdvajanje bi bilo veće i iznosilo bi 270 KM do 360 KM. Istovremeno, kada uzmemo veleprodajnu cijenu gasa sa početka prošle godine, 485 KM na 1000 Sm3, i trenutnu cijenu, 665 KM na 1000 Sm3, dobijemo povećanje cijene od 180 KM na 1000 Sm3. Ovo povećanje cijene prirodnog plina znači da će država dobiti po osnovu naplate PDV 30 KM što znači povećanje prihoda po osnovu PDV-a na gas na godišnjem nivou od 5,5 miliona KM. 

Sada uzmimo cijene goriva i njihov utjecaj na kućne budžete. Cijena dizela je prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH početkom 2021. godine iznosila 1,80 KM za litar dok danas iznosi 2,45 KM za litar. Ovo je povećanje od 0,65 feninga za godinu dana. Ako uzmemo da jedno domaćinstvo prosječno mjesečno ima potrebu za 30 litara dizela to znači veće izdatke na mjesečnom nivou od 19,5 KM što na godišnjem nivou znači veće izdvajanje za cca 230 KM. 

Kada uzmemo prosječno povećanje cijene plina na godišnjem nivou od 160 KM i povećanje cijene goriva na godišnjem nivou od cca 230 KM dobijemo da će za ova dva energenta novčana potreba većeg izdvajanja na godišnjem nivou iznositi 390 KM. 

Međutim, cijene ova dva energenta će prema procjenama sa međunarodnih tržišta imati i daljni rast, cijena plina već bi od aprila trebala biti veća za 10%-15%, tako da iznos od 390 KM nije konačan i isti bi u ovoj godini trebao iznositi cca 500 KM većeg izdvajanja samo za ova dva energenta u odnosu na prošlu godinu. U slučaju da se subvencija ograniči samo za prva tri mjeseca ove godine to će izdvajanje biti još i veće. 

Kada se na ovo povećanje doda i povećanje cijena osnovnih životnih namirnica tj. kada uzmemo da je potrošačka korpa u odnosu decembar 2021. godine na januar 2022. godine veća za 75 KM (zvaničan podatak) dobijemo godišnji iznos većeg izdvajanja za cca 900 KM na godišnjem nivou što sa ova dva energenta (390 KM) iznosi veće izdvajanje za cca 1300 KM na godišnjem nivou. Ovo je puno više od jedne prosječne plaće na godišnjem nivou. 

Ovo je presjek stanja za domaćinstva, a u privredi godišnja izdvajanja za energente su puno veća jer je pored plina i goriva poskupjela i električna energija. Povećanje prihoda samo za PDV po osnovu energenata se mjere i veći su u desetinama miliona KM jer osnovice rastu, a marže nisu toliko bitne jer one su npr. u naftnom sektoru ograničene, a ipak je gorivu cijena veća za 0,65 feninga po litru.

Ovo je kratki pregled kako povećanje cijene energenata utiče na kućni budžet (cca 390 do 500 KM), te uz povećanje cijene potrošačke korpe dolazimo do iznosa od minimalno 1.300 KM većeg izdvajanja na godišnjem nivou. Još da naglasim da ovo nije kraj rastu cijene energenata tako da ova godišnja izdvajanja samo mogu biti još veća, a eksploziju mogu doživjeti mogućim ratnim sukobom u Ukrajini. Da li je trebalo obezbijediti energente po nižim cijenama i skladištiti ih to je pitanje na koje već dobivamo odgovore od analitičara. Za to su mogli poslužiti povećani prihodi po osnovu PDV-a, a koji su upravo naplaćeni po osnovu većih cijena energenata.