SARAJEVO, (Patria) – Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH za sada su zaustavljeni, a nakon neuspjelih razgovora nekoliko političkih stranaka u Neumu i Sarajevu.
U pregovorima ne učestvuju stranke iz RS-a kao ni stranke opozicije iz FBiH SDP BiH i Naša stranka, NES, NB... DF, iako u vlasti na državnom nivou, ne učestvuje u pregovorima koje predvode SDA i HDZ BiH, dok su pregovorima pridružili SBB i NIP. Stranke koje odbijaju pregovarati takvo ponašanje obrazlažu takvo ponašanje činjenicom da sew prvo mora zaustaviti Milorad Dodik i njegova secesionistička politika.
Sve je izvjesnije da do dogovora o Izbornom zakonu neće doći, što znači da bi i ovaj izborni ciklus trebao biti održan po važećem Izbornom zakonu bez implementacije pet presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Krajem prošle godine u novembru i decembru predstavnici Vijeća Evrope upozorili su vlasti u BiH da moraju pristupiti implementaciji presuda, a Interresornu radnu grupu za izmjenu Izbornog zakona pozvali su da radi svoj posao. Zbog blokade državnih institucija Radna grupa nema kvoruma za rad, a članovi dolaze samo kad imaju zakazane sastanke sa stranim delegacijama.
Tako je bilo i u novembru 2021. godine kada je u posjeti bio direktor Direkcije za ljudska prava Vijeća Evrope Christoph Poirel koji je naglasio da Komitet ministara Vijeća Evrope, kao izvršno tijelo ove institucije, kontinuirano prati proces izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava iz grupe predmeta “Sejdić i Finci protiv BiH”. S tim u vezi, izrazio je zabrinutost što, kako je rekao, nakon toliko vremena, od 2009. godine, kada je Evropski sud za ljudska prava donio presudu po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, nije napravljen iskorak u implementaciji ove presude.
Prema riječima Poirela, uloga opozicionih stranaka u ovim reformskim procesima je od velikog značaja, jer, kako je istaknuo, za odluke o izmjeni Ustava u PSBiH potrebna je dvotrećinska većina, koja mora da uključuje i glasove opozicije. Poručio je da je vrijeme da se Bosna i Hercegovina počne sa uspostavljanjem sistema u kojem nema diskriminacije, te dodao da će u tom pravcu Komitet Vijeća Evrope nastaviti da vrši pritisak na vladajuće partije i sve relevantne politčke aktere u državi.
U decembru je Komitet ministara Vijeća Evrope pozvao vlasti i političke lidere Bosne i Hercegovine da postignu konsenzus o neophodnim amandmanima na Ustav i izborno zakonodavstvo zemlje kako bi Opći izbori zakazani za oktobar bili održani u potpunosti u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava.
Komitet je sa velikom zabrinutošću konstatovao da će, ukoliko država ne preduzme nikakve mjere, 12 godina nakon presude Sejdić i Finci i uprkos ponovljenim pozivima na napredak, četvrti ciklus izbora biti održan prema sadašnjem diskriminatornom sistemu, čime se očito krše evropski Konvencija o ljudskim pravima.
Komitet je tada pozvao sve aktere uključene u proces izborne reforme da osiguraju da Interresorna grupa prioritetno nastavi sa radom.
Vijeće Evrope spremno je pomoći vlastima u zemlji, pozivajući ih da iskoriste svu ekspertizu Vijeća Evrope – posebno onu Venecijanske komisije – kako bi brzo postigli konsenzus o izbornoj reformi.
Ono što je tada napomenuto je da će Komitet ministara ove slučajeve preispitati u martu 2022.
„Ukoliko do tada ne bude postignut konkretan napredak, Komitet je potvrdio svoju spremnost da preduzme nove radnje kako bi osigurao da se Bosna i Hercegovina u potpunosti i efikasno pridržava svojih obaveza koje proizilaze iz presude Evropskog suda za ljudska prava".
Interresorna radna grupa za izmjenu Izbornog zakona sutra će održati sastanak sa direktorom OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Matteom Meccacijem.