Velić: Dešavanja oko državne imovine direktan udar na ustavni poredak BiH

(Patria) - Državna imovina je usko povezana sa teritorijalnim integritetom i suverenitetom države, tako da aktuelna dešavanja vezana za oblast imovinskih prava i državne imovine predstavljaju direktan udar na ustavni poredak BiH, upozorila je na redovnoj sesiji Kruga 99 danas prof.dr. sci. Larisa Velić, dekanesa Pravnog fakulteta UNZE.

"U ovom destruktivnom procesu vezanom za oduzimanja suverenih prava države učestvuju određene političke snage unutar BiH, ali su sve više prisutni i interesi susjednih država koji se više i ne skrivaju. Pitanja državne imovine moraju biti normirana, tj. moramo stvoriti pravni okvir u skladu sa demokratskim uređenjem i poštujući osnovna prava i slobode svih. Ne možemo od Ustavnog suda tražiti da rješava sva pitanja koja vezujemo za državnu imovinu.

Dodala je da 'međunarodna zajednica je doprinijela kreiranju postojećeg sistema, te ima obavezu da se aktivno uključi i u rješavanje aktuelnih pitanja. Međutim, u svim ovim procesima mi ne želimo biti predmet nekog međunarodnog eksperimenta niti u jednom reformskom procesu koji se vodi na teritoriji BiH'.

Pri donošenju zakona očekujemo, naominje prof. Velić, da se poštuju principi i vrijednosti prihvaćeni od strane EU, a ne da se ovdje kreiraju zakoni koji će nam sutra biti prepreka za ulazak u tu istu organizaciju.

"Država je titular ogromnog fonda imovine koja se prvenstveno ogleda u nekretninama, a Visoki predstavnik je 2005. godine, kako bi se očuvao taj značajni fond imovine, donio Zakon o zabrani
raspolaganja državnom imovinom. U međuvremenu je u Republici Srpskoj donesen poseban Zakon o statusu državne imovine na teritoriji RS čime se u potpunosti ignorišu ustavnopravni poredak i presude Ustavnog suda BiH. Ustavni sud BiH je još 2012. godine utvrdio da je u isključivoj nadležnosti BiH regulisanje pitanja statusa državne imovine i da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje državne imovine koja se nalazi na njenom području. Donose se i drugi zakoni kojima se državna imovina pretvara u imovinu Republike Srpske, ignorišući time postojeće državno uređenje kao i presude Ustavnog suda BiH. Sve to prolazi bez odgovarajuće reakcije nadležnih organa koji ne poduzimaju ništa bez obzira što odbijanje izvršenja konačne i izvršne odluke Ustavnog suda predstavlja krivično djelo. Čak i u Federaciji BiH se državna imovina nalazi na udaru, tako je npr. donesena Odluka kojim je državna imovina na teritoriji Hercegovačko-neretvanskog kantona proglašena imovinom tog kantona. Državna imovina nije samo ugrožena kroz donošenje zakona i drugih propisa, veći i kroz faktičko izuzimanje iste putem uzurpacije,
eksproprijacije, ilegalne gradnje i sl", ističe Velić.

Poseban problem predstavlja imovina Bosne i Hercegovine koja se nalazi na području država sljednica SFRJ.

Sporazum o sukcesiji između država sljednica SFRJ koji je rješavao ovo pitanje se na žalost nije u svim državama implementirao. I dok je BiH poduzela sve da što prije vrati tuđu imovinu, Republika Hrvatska to nije uradila, a 2018. godine je otišla i korak dalje donoseći Zakon o upravljanju državnom imovinom kojim je ovlastila Ministarstvo za državnu imovinu da raspolaže nekretninama koje su u zemljišnim knjigama upisane sa pravom korištenja u korist subjekata koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj, dakle i imovinom BiH, na period do 30 godina. Generalno možemo reći da Bosna i Hercegovina mora donijeti zakone na nivou države kojim će se definisati pitanje državne imovine, općih i javnih dobara, registracije državne imovine kao i način raspolaganja državnom imovinom.