(Patria) - Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zastupnici raspravljaju i o Zahtjevu poslanika Snježane Novaković-Bursać i Jakova Galića za razmatranje Prijedloga zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocida po hitnom postupku.
Novaković-Bursać je kazala da je pred zastupnicima prijedlog zakona po hitnoj proceduri, a da šta god ko mislio želi naglasiti da iza ovog prijedloga stoji dobra namjera i revitalizacija unutrašnjeg dijaloga.
„Iza ovog prijedloga stoje i građani RS-a. NSRS nas je svojim zaključkom obavezala da ovaj zakon predložimo vama. Iskreno želimo da se problemi u ovoj zemlji počnu rješavati s prave strane i na pravi način“, kazala je Novaković-Bursać.
Dodala je da se protuustavnom djelovanju mora stati ukraj.
„Da smo išli na dopunu Krivičnog zakona ne bismo vidjeli ovaj tekst, jer bi bio odbijen u nekoj tehničkoj proceduri. Niko u ovoj zemlji nema pravo donositi zakone izuzev osoba koje su birali građani u zakonodavnu vlast. No, bez obzira na Krivični zakon, mišljenja smo da ova tema treba biti obrađena kroz jedan ovakav zakon“, dodala je.
Mirjana Marinković Lepić (NS) kazala je da želi ispraviti kolegicu kada je govorila o protuustavnom djelovanju visokog predstavnika kada je nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.
„Ustav BiH je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i ne stoji taj navod da zbog toga nisu dolazili na sjednice. Njihov politički stav je samo izgovor da ne dolaze u ovaj parlament, ali bih voljela da tada nisu uzimali novac od građana BiH. Kroz ovu diskusiju se opet provlači ucjena“, istakla je zastupnica Naše stranke.
Marinković-Lepić je podsjetila da u SNSD-u ne priznaju već postojeći zakon.
"Ovo je jedna vrsta bezobrazluka da se predlaže zakon kojim se zaranjuje upotreba pojma genocid, a nismo usvojili zakon o zabrani negiranja genocida", kazala je Marinković-Lepić.
Saša Magazinović (SDP) istakao je da je problematično sa ovakvim zakonom ići po principu uzmi ili ostavi.
„U suštini postoji dobra volja da se različiti oblici govora mržnje zaustavi. Ja sam siguran da ste npr. gospodinu Osmanoviću ili nama u SDP-u došli s tekstom, pa da razgovaramo možda bi to mogao biti zakon u hitnoj proceduri. Ovako su slučajno ili namjerno ostavljene neke formulacije koje su nedopustive. Onda kada stavite uzmi ili ostavi ideju o genocidu, onda je ostavi“, kazao je Magazinović.
Dodao je da Inzkov zakon o zabrani negiranja genocida poslanici SNSD-a moraju prihvatiti.
„Kreiranje pravne nesigurnosti i štancanje zakona koji mogu biti u jednom je neprihvatljiv“, dodao je Magazinović.
Denis Zvizdić (NIP) govoreći o hitnoj proceduri kazao je da mu je bitna suština ovog zakona.
„Hitni postupak je neprihvatljiv zbog sadržaja ovog zakona. Ovaj prijedlog je nastavak negiranja presuđenog genocida u BiH. On je počinjen i nesporna činjenica presuđena međunarodnim presudama i oštro odbacujem svaki kompromis. Tu nema i ne smije biti nikakvog političkog predstavljanja genocida. Ovdje imamo minimiziranje genocida. To je najveći ratni zločin, ima svoju sankciju“, dodao je Zvizdić.
Pojasnio je da u zadnje vrijeme imamo 11. fazu genocida a da je to glorifikacija, te da je potrebno zaustaviti 10. fazu – negiranje genocida.
„Ovaj zakon bi bio 10. i 11. faza genocida – negiranje i glorifikacija“, dodao je Zvizdić.