Hadžiahmetović: Tegeltija nestao u krizi, pohvala Komšiću za odnos prema EU

U Ukrajini već 14 dana bjesni rat koji za sobom ostavlja hiljade mrtvih i ranjenih na obje strane, Rusija se suočava s do sada neviđenim sankcijama, Evropa strepi od izbjegličke i energetske krize, a cijeli svijet čak i od nuklearne katastrofe.

Nimalo lijepe vijesti nakon dvogodišnje pandemije koronavirusa koji je odnio milione života u cijelom svijetu.

Prof. dr. Azra Hadžiahmetović sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu za „Slobodnu Bosnu“ kaže da u cijeloj ovoj situaciji ne vidi da se Vijeće ministara BiH ozbiljnije pozabavilo onim s čim se bh. ekonomija suočila nakon što je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu.

„Nisam vidjela da je održana neka vanredna sjednica, da su uvedene neke vanredne mjere ili da je utvrđen plan kao odgovor na sve ovo. Entitetske vlade su nešto učinile, ali Vijeće ministara BiH ništa. Doduše, u posljednjih nekoliko dana slušamo najave o ukidanju akciza na gorivo, ali moramo znati da će to biti samo jedan blagi pozitivan potez koji će imati kratkoročno pozitivno djelovanje na bh. ekonomiju. Treba biti svjestan da će trend povećanja cijena nafte i gasa biti nastavljen. Naš najveći hendikep je što u ovim vremenima kada sve vlade zasijedaju i ne „spavaju“ kako bi našle odgovor, mi ništa nismo uradili. Gdje je Zoran Tegeltija? Nisam „zapazila“ da imamo predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i zato možemo očekivati goru situaciju od one koju bismo imali da smo nešto uradili“, kaže Hadžiahmetović.

Prije početka rata u Ukrajini građani Bosne i Hercegovine su se suočili s inflacijom, odnosno s rastom cijena gotovo svih proizvoda.

„Dakle, prije invazije na Ukrajinu imali smo inflaciju koja je prouzrokovana efektima pandemije koronavirusa na ekonomiju. Način na koji su SAD i EU upravljali inflacijom je nagovještavao da bi ona mogla biti usporena sredinom ove godine. Evropska centralna banka (ECB) je cijenila da nije potrebno učiniti nijedan potez kojim bi promijenila referentnu kamatnu stopu, a američki FED je blago povećao tu stopu. Međutim, mi se sada suočavamo s ozbiljnijom prijetnjom zahuktale inflacije u cijelom svijetu, uključujući i male ekonomije, poput naše. Zahuktala inflacija će biti odraz povećane cijene energenata na svjetskom tržištu, rasta cijena hrane, a lančano i ostalih proizvoda. Mogućnosti onoga što naše vlasti mogu uraditi su ograničene, a ono što je svakako dobro je da imamo ovakav monetarni aranžman i upravljanje novcem i bankarskim sistemom. Imajući u vidu nepovoljnu situaciju s ključnim makroekonomskim parametrima za očekivati je da će centralni monetarni autoriteti (FED i ECB) morati povući neke radikalnije poteze što će se indirektno odraziti i na dodatno usporavanje našeg ekonomskog rasta“, tvrdi prof. dr. Hadžiahmetović.

Govoreći o procjeni investicijske banke „Morgan Stanley“ da će Rusija bankrotirati vrlo brzo, već 15. aprila, profesorica Hadžiahmetović kaže da su te procjene nastale na osnovu ključnih parametara o sposobnosti ruske ekonomije da odgovori na sankcije, a da ujedno ispunjava svoje finansijske obaveze.

„Prognoze, naravno, mogu ići i u pravcu bankrota, ali je činjenica da ruska ekonomija već pokazuje znakove drastičnog pada i da se u kratkom roku ne može stabilizirati nekim alternativnim potezima. Ove sankcije koje su uvedene Rusiji će prave efekte imati tek sa protokom vremena“, kaže Hadžiahmetović.

Za rast cijena nafte i naftnih derivata je dijelom kriv poremećaj između ponude i potražnje, ističe Hadžiahmetović, ali dodaje da je najveći krivac za ovo osjetljivost energetskog tržišta na političke događaje.

„SAD će relativno dobro podnijeti zabranu uvoza ruske nafte. S Evropskom unijom bi to išlo malo teže. Ovdje treba imati na umu da alternative za naftu i naftne derivate postoje, ali da one puno koštaju. Najveći problem za EU i evropske ekonomije izvan EU će biti sa gasom. Tu treba posebno istaći Njemačku koja je u vrlo visokom procentu ovisna o uvozu gasa iz Rusije. Bezbolnije će proći Velika Britanija i Norveška koje imaju svoje izvore gasa. Alternativa za druge zemlje je vrlo skromna u odnosu na ono koliko se uvozilo iz Rusije. Problem je i u tome što nema dovoljno skladišta za LNG  gas. Taj gas se može uvoziti za EU iz Alžira, Katara i SAD-a, ali je to za EU trenutno kratkoročna alternativa, i u skromnom obimu u odnosu na potrebe“, rekla nam je Hadžiahmetović.

Rat u Ukrajini će donijeti brojne promjene u svijetu, a naročito u Evropi:

„Nakon svega će se ruska ekonomija udaljiti od evropske ekonomije. Evropska ekonomija će se u potpunosti prestrojiti, a sve vlade će se morati dobro zamisliti pogotovo kada je riječ o uvozu strateških proizvoda. Od globalizirane ekonomije okrenut ćemo se više prema sebi ili bližem okruženju, što je već bilo nagovješteno tokom korona-krize kroz eurocentrizam i slično. Mislim da nam je svima ovo dobra škola, pogotovo sa energentima. U svemu negativnom što je donio rat u Ukrajini i svemu onome što je izazvao predsjednik Rusije Vladimir Putin vidim jednu pozitivnu stvar, a to je da se Evropska unija koja je zbog Brexita počela da slabi konačno više homogenizirala i ujedinila, a ojačao je i sam NATO. EU će iz ovoga izaći jača i sa mnogo manje zastoja o ključnim temama, a između ostalog, i o procesu proširenja“, objasnila je Hadžiahmetović.

Na kraju razgovora prof. dr. Hadžahmetović je pohvalila odluku predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića što je u ovim vremenima ponovio zahtjev  Bruxellesu za dodjelu kandidatskog statusa našoj zemlji:

„To je dobar potez jer ponovo naglašava našu opredijeljenost ka članstvu u EU, iako ću reći i ono što se nekima neće svidjeti, a to je da mi do sada nismo napravili iskorak ka članstvu u EU, ne zato što nas EU neće, već zato što mi nismo uradili ono što smo trebali. Ključni test je da napravimo iskorak u onih 14 područja iz mišljenja Evropske komisije od prije nekoliko godina. Osim izbora u Mostaru drugih pomaka nije bilo. Moramo računati i na to da ćemo morati štošta uraditi da bismo dobili datum početka pregovora s EU. Međutim, važno je da smo ponovili naš zahtjev, iako ne treba računati na približavanje članstvu EU na mala vrata i sa neispunjenim obavezama“, rekla je za „Slobodnu Bosnu“ prof.dr. Azra Hadžiahmetović.