Peti sat zasjedanja, zastupnici nastavili raspravu o SNSD-ovom prijedlogu o 'upotrebi genocida'

(Patria) - Zastupnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine najvjerovatnije odbacit će zahtjev poslanika Snježane Novaković-Bursać i Jakova Galića za razmatranje Prijedloga zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocida po hitnom postupku.

Nakon glasanja za hitni postupak koji je podržan jednoglasno (31 zastupnik) za Prijedlog zakona glasat će se nakon obavljene rasprave o svim tačkama. Rasprava na ovu temu nastavljena je i nakon pauze, i ušlo se u peti sat zasjedanja.

Podsjećamo, za pojedine državne parlamentarce je SNSD-ov prijedlog zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocid nastavak negiranja genocida u Srebrenici.

Problematizirali su to što je riječ o prijedlogu posebnog zakona, smatrajući da bi bilo primjerenije da je sadržan u formi izmjena i dopuna Krivičnog zakona. S obzirom na to, u bojazni su da bi njegova primjena uzrokovala pravnu nesigurnost.

Novaković-Bursać (SNSD) je kazala da šta god ko mislio želi naglasiti da iza ovog prijedloga stoji dobra namjera i revitalizacija unutrašnjeg dijaloga.
Adil Osmanović (SDA) govoreći o prijedlogu ovog zakona kazao je da bi se mogao razumjeti da nam se nije desila 1992-1995.

„Nažalost u našoj državi BiH po presudi Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju desio se genocid. Nažalost kolegice i kolege predlagači u Srebrenici po presudi se desio genocid i to je nešto sa čim se moramo suočiti. Svi vaši pokušaji da vodite neke polemike oko pojma genocid nisu dobri. Morate prihvatiti činjenicu o kojem genocidu danas govorimo. Morate prihvatiti činjenicu da su najveći eksperti međunarodnog prava donijeli tu presudu. Što prije to prihvatite naša budućnost će biti svjetlija“, kazao je Osmanović.

Dodao je da je nedopustivo da se po ratnim zločincima imenuju studentski domovi, ulice...

„Činjenice su tu ispred kojih se ne smije bježati. Treba se distancirati od takve politike i graditi budućnost. Negiranje genocida se nikada ne smije prihvatiti, jer se nanosi patnja žrtvama. Negiranje je posljednja faza genocida“, dodao je Osmanović, ističući da ovaj prijedlog nije zamjena Inzkovog zakona već usmjeren protiv implementacije tog zakona.

„Odgovorni za genocid, a ima ih dosta, bi primjenom ovog zakona postali nedodirljivi“, pojasnio je Osmanović.

Nermin Nikšić (SDP) kazao je da želi vjerovati u dobru namjeru predlagača, ali nažalost put do pakla je popločan dobrim namjerama.

„Želim vrlo jasno podvući da ni jednog trenutka i ne želim to izjednačiti, ne radi se o optuživanju jednog naroda, ali genocid se desio i postoje presude, sviđalo se to nekom ili ne. To što će neko negirat neće promijeniti tu činjenicu. Meni smeta to što traže da prihvatimo dobronamjernost, a onda čujemo da je u RS odbijena zabrana negiranja genocida. Zašto je teško priznati i izvinite se za zločine“, dodao je Nikšić.

Zlatan Begić (DF) istakao je da je prvo trebalo donijeti jedinstven zakonski akt o kulturi sjećanja.

"Često puta izgovorenom javnom riječju izazivamo vrlo negativne posljedice na terenu. Zakon o kulturi sjećanja o genocidu, zločinima, pa onda u okviru tog zakona dodati i zabranu zloupotrebe svih tih djela u svrhu izazivanja etničke i rasne netrpeljivosti. Nikad nisam kazao da je bilo koji narod genocidan. Ne postoje loši narodi, mogu biti loše politike, loši politički predstavnici, i od njih upravo mnogo zavisi. Kao čovjek sam prilično zadovoljan načinom kako smo diskutirali o ovoj temi i ukazuje da bismo možda u budućnosti mogli približiti stavove, ali nikako ne smijemo prešutjeti ono što se desilo, a što je presudom utvrđeno", kazao je Begić.