Čović okrenuo ploču i poručio Dodiku: Vratiti se u državne institucije i usvojiti budžet

Piše: A. Vrabac 

Htio priznati ili ne predsjednik HDZ BiH Dragan Čović je 1. marta doživio ili prosvjetljenje ili je svjestan sankcija koje bi Evropska unija mogla uvesti i pojedincima u BiH ukoliko nastave sa blokadama evropskog puta BiH i onemogućavanja boljeg života građanima BiH koji odlaze iz svoje domovima glavom bez obzira.

Svađe, tenzije, prijetnje, blokade, nacionalistički ispadi, podsticanje na mržnju, ucjene dominiraju političkim i javnim prostorom u BiH.  

U trenutku kada BiH nema budžet za 2022. godinu, prijeti se opstrukcijama izbornog procesa, a kada je fokus EU i NATO-a zbog ruske agresije na Ukrajinu posebno stavljen i na BiH, rasprava u Evropskom parlamentu prošle sedmice za rezultat je imala „hlađenje usijanih glava“. Prvi je to shvatio Dragan Čović. Od planova B, C, D ako ne bude izbornog zakona po volji HDZ-a neće biti ni izbora više nije ostalo ništa. "Miroljubivi" Čović proteklih je dana, iako je u njegovo ime rusku agresiju osudio Andrej Plenković, obilazio ukrajinske izbjeglice u Međugorju, održavao sastanke sa stranim diplomatama, pozivao na zajedničko djelovanje te na koncu poslao poruku i svom kolegi Miloradu Dodiku da je vrijeme za povratak u državne institucije, te da Parlament BiH zatraži kandidatski status BiH u EU. Čović je jedan od rijetkih političara koji je zazirao jasno osuditi rusku agresiju što je i njega svrstalo na stranu proruskih igrača. Takva politika ne može proći u EU i to je Čoviću postalo jasno. 

Čović je također jučer otkrio da je stav Zajedničkog kolegija oba doma PS BiH da se od Vijeća ministara BiH zatraži pokretanje ubrzane procedure kako bi što prije bio usvojen Globalni fiskalni okvir i državni budžet za ovu godinu, te zakon o izvršenju budžeta.

No, zašto je Čović tako dramatično okrenuo priču. Odgovor se krije u obraćanju evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelija koji je u Evropskom parlamentu jasno poručio da izbora u oktobru mora biti. Samo nekoliko dana prije Varhelyi je u Londonu naružio i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju te mu je jasno sugerisano da institucije BiH moraju početi raditi.

„Vidjeli smo rastuće političke podjele širom zemlje na različitim nivoima. Ove podjele su dodatno pogoršane nepriznavanjem novog visokog predstavnika i bojkotom državnih institucija. Sve to negativno utiče ne samo na Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka EU, već i na svakodnevni život ljudi i ekonomiju. Potreban nam je konstruktivan dijalog i politička volja sa svih strana da idemo naprijed na putu ka EU. Ovo je još važnije u promijenjenom međunarodnom kontekstu, nakon ruskog rata protiv Ukrajine. Ovi događaji su zapravo potvrdili evropsku opredijeljenost Bosne i Hercegovine: zemlja se uskladila sa izjavama i odlukama EU o Ukrajini, što veoma pozdravljamo."

Varhelyi jeste kazao da je potrebno naći rješenje za izbornu i ustavnu reformu ali nijednom rečenicom nije doveo u pitanje oktobarske izbore ako ne bude izmjena zakona. I to je ono što je ključna poruka – izbora će biti ili po novom ili po važećem zakonu.

„Pošteni, slobodni i inkluzivni izbori moraju se održati u oktobru, kako je i predviđeno. Ministarstvo finansija treba brzo da stavi na raspolaganje Centralnoj izbornoj komisiji potreban budžet za organizovanje izbornih procedura. Nastavak bojkota odlučivanja na različitim nivoima - Predsjedništvu, Vijeću ministara - mogao bi ugroziti značajna ulaganja, uključujući i investicije iz Ekonomsko-investicionog plana", rekao je Varhelyi.

Podsjetio je da će novac EU za projekte na koridoru 5c na području RS biti blokiran sve do povratka u državne institucije. Ni Milorad Dodik više se ne busa u prsa sa „drugim partnerima“ nakon što su Rusiji uvedene sankcije poslije vojnog napada na Ukrajinu. Dodik je vrlo jasno prepoznat kao produžena ruka ruskog režima, a ostao je usamljen u tvrdnji o neutralnosti prema agresiji Rusije na Ukrajinu nakon što je Srbija u Vijeću sigurnosti UN-a glasala za osudu ruske agresije.

Naredne sedmice članovi Predsjedništva BiH i Dragan Čović će učestvovati na sjednici Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta u Briselu.