INTERNO SE VODE Zvanični razgovori o Izbornom zakonu i Ustavu BiH naredne sedmice

SARAJEVO, (Patria) - Razgovori političkih stranaka o Izbornom zakonu BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH su zaustavljeni. Barem zvanično. Oni interni očito je po izjavama političkih aktera i dalje se vode. Iako su sve oči uprte u Ukrajinu i rusku agresiju na tu zemlju što se u konačnici može reflektirati na BiH u sigurnosnom smislu, iz Vijeća Evrope i OSCE-a upozoravaju na neimplementirane presude Evropskog suda za ljudska prava.

Naredne sedmice članovi Predsjedništva BiH i Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH će učestvovati na sjednici Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta u Briselu iz kojeg je prošle sedmice jasno poručeno da izbora u oktobru mora biti. Očekuje se zvanični nastavak razgovora nakon tog saslušanja. 

Inače, u razgovorima učestvuje tek nekoliko parlamentarnih stranaka (SDA, HDZ BiH, SBB, NIP) koje nemaju dovoljnu većinu za usvajanje izmjena, a pogotovo ne za izmjene Ustava BiH.

Ono što je posebno Vijeće Evrope potcrtalo je da bi ove izmjene trebale biti podržane i od strane opozicije. Opozicione stranke SDP BiH, Naša stranka, kao ni DF ali ni NES, NB ni opozicija iz RS-a ne učestvuju u razgovorima.

Nema najava ni da bi se u BiH mogli vratiti strani medijatori dok ne bude određenog napretka.

U ovom trenutku ključno je poduzeti aktivnosti i na usvajanju budžeta institucija BiH kako zbog provođenja izbornog procesa tako i zbog drugih potreba građana BiH i pravovremenog odgovora na ekonomsku krizu koja već traje. Takav stav uputili su i članovi kolegija oba doma PS BiH, a što je potvrdio i Dragan Čović, predsjedavajući Kolegija Doma naroda PS BiH.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović najavio je za iduću sedmicu širi sastanak sa strankama probosanskog bloka kako bi zauzeli zajednički stav.  

"Probosanski patriotski blok stranaka je jedna snažna komponenta od 700-800 hiljada glasova, ne samo Bošnjaka nego i ostalih naroda i Čović to ne želi da vidi", kazao je Izetbegović u srijedu za Federalni radio. 

„Te stranke su šest puta veće od isključivo prohrvatskih stranaka i njihova multietnička komponenta je barem velika kao HNS. Ko je tu legitiman ko nije, to je komplikovano. Legitiman je onaj koga građani hoće. A Čović i HDZ bi da potpuno ponište tu komponentu i taj aspekt Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je kombinacija etničkog i građanskog. Pa bi HDZ sa 100.000 glasova da se pita o svemu, a ne samo o hrvatskom nacionalnom interesu. Mehanizmi za blokade koji traže oni neće proći i tu moraju odustati od toga inače nema dogovora“, precizirao je Izetbegović.