AFET: Eurozastupnici potopili Dodika i Čovića, Komšić zaključio: Otkrit ću vam tajnu, ja sam Hrvat!

SARAJEVO, (Patria) - Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta raspravlja o stanju u Bosni i Hercegovini, političkim krizama, posljedicama ruske agresije na Ukrajinu na našu državu…

Nakon obraćanja članova Predsjedništva BiH i predsjedavajućeg Doma naroda BiH, govorio je Franz Romeo, član Evropskog parlamenta koji je kazao da je EU spremna pomoći BiH, ali da se moraju desiti reforme. 

On je podsjetio da se mora zaustaviti rusko širenje utjecaja na Zapadni Balkan. 

Stalni izvjestilac AFET-a Paulo Rangel pozvao je Milorada Dodika da se predstavnici RS-a vrate u institucije BiH. 

“Svaki put kada dođe do secesionističkog narativa, evropske institucije će to osuditi, a vaša zemlja će biti dalje od statusa kandidata. Važno je da također RS osudi razarajuću agresiju nad Ukrajinom od strane Rusije. Važno je shvatiti da Putinov režim nije režim kojem se može vjerovati. To je destabilizirajući sistem”, poručio je Rangel. 

Pozvao je predstavnike BiH da se dogovore o izbornom zakonu i da izbori budu održani u oktobu. 

“Vrlo ste blizu sporazuma sa EU, u pitanje je samo politička volja”, poručio je Rangel. 

Michael Gahler kazao je da je čuo da Dodik postavlja rok od šest mjeseci za povlačenje iz institucija BiH jer je 10. decembra bio u posjeti Sarajevu.

“Želim da znam o čemu ste razgovarali sa gospodinom Sergejom Lavrovom, jel očekujete da dođe do priznavanja. Šta očekujete za Hrvate BiH? Stiče se utisak da ste na Putinovoj liniji, a vrlo malo Hrvata želi da se vrati u entitet RS. Mi smo zaista nezadovoljni tokovima u BiH. Doveli ste zemlju do blokade, tako da možete da ostanete u stagnaciji. Možda za neke od vas nike važno hoće li biti izbora, jer već imate pozicije, ali važno je da građani mogu da biraju”, istakao je Gahler. 

Tonino Picula poručio je da podjele nisu prihvatljive i da su za to tražene reakcije EU.

Eurozastupnik Klemen Grošelj rekao je da ga današnje rasprave podsjećaju na neka stara vremena. 

“Ja dolazim iz zemlje gdje mnogi vaši građani imaju jasnu viziju budućnosti Evrope i vaše zemlje. Nadam se da će ovi današnji razgovori dovesti do nekih rezultata. Koja su to prava koja želite dati vašim građanima, jesu li to prava evropske pripadnosti ili etnička prava. Genocid je potvrđen i svi će morati prihvatiti svoju ulogu, ali negiranje genocida ne možemo prihvatiti. Pitanje Ukrajine nije pitanje geopolitike, već osnovnih vrijednosti na kojima je uspostavljena EU”, poručio je Grošelj. 

Tineke Strik pozvala je Dodika i Čovića da osude rusku agresiju na Ukrajinu. 

“Želim da se jasnije izjasnite. Gospodine Dodik vaše izjave o secesiji dovode do problema u BiH. Povucite bezuslovno vaše antidržavne zakone. Gospodine Čović vi također blokirate institucije. Vrijeme je da građani BiH odluče o svojoj budućnosti. Osigurajte održavanje izbora bez uslova”, poručila je Strik. 

Hermann Tertsch, član Evropskog parlamenta rekao je da će od bh. političara tražiti dodatni napor i da sadašnju retoriku je kao novinar čuo u BiH 90-ih godina.

“Važno je da EU prestane koristiti paternalistički ton. Na vama je da zavrnete rukave, jer znamo da nema drugog izbora. Morate naći sporazum, jer alternativa je još jedan rat, a danas idemo ka tome. Danas vidimo multiplikaciju različitih scenarija i rat je mnogo bliže. Sve snage u BiH treba da nađu zajednički jezik, kako bi prevazišli neslaganja i realizovali reforme”, poručio je Tertsch.

Marisa Mathias ističe da je važno nastaviti razgovarati o BiH. 

“Dok sam vas slušala stekla sam utisak da se mi slažemo šta je potrebno za budućnost vaše zemlje, ali želim vam postaviti pitanje vezano za detalje, jer đavo se krije u detaljima. Pitam svakog od vas šta to treba da se uradi, šta vam je potrebno za reforme? Želim razumjeti šta je ono što vas i dalje dijeli”, istakla je Mathias. 

Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, kazao je da kada se govori o izbornom zakonu i reformama Ustava da su oni u krizi. 

“Politički zahtjevi HDZ-a BiH, ne Hrvata, nego HDZ-a, za legitimno predstavljanje u suprotnostima je sa svim evropskim standardima. Nije tačno da je prijedlog HDZ-a pozdravljen od strane Venecijanske komisije, jer ta komisija nastupa s pozicije ljudskih prava. Težnje HDZ-a su u suprotnosti sa svih pet presuda ESLJP koja se tiču ovih pitanja. Zamislite da je suprotno, da li bi Čović i bilo ko drugi propustio priliku da se obrati Evropskom sudu. Jer ako misle da je tako kako govore, da se obrate Evropskom sudu. Težnje HDZ-a imaju cilj da ograniče demokratiju kroz etničko predstavljanju, što bi rezultiralo isporučivanju BiH susjednim zemljama”, dodao je Komšić. 

Elektorski model je u suprotnosti sa stavovima Evropske komisije.

“Kada govorimo o sistemu vrijednosti mi koji u BiH želimo stanje u oblasti ljudskih prava kao i vi u EP smo na istoj strani. Spadam u red ljudi koji želi da se u mojoj zemlji živi kao u vašim zemljama, a to je da ustav, zakoni i sistem prepoznaju pojedinca kao osnov državne strukture. Zaštita tog pojedinca kao temelj državne strukture, čime se neće izgubiti dio identiteta. Činjenica je da sadašnjim sistemom, a pogotovo ono što zagovara HDZ kao filijala Zagreba, činjenica je da se to ne osigurava. Zaključujem, sada i ubuduće, sve što želimo je da živimo u državi organizovanoj kao što su vaše države”, istakao je Komšić.

Šefik Džaferović podsjetio je da se BiH pridružila stavovima EU i UN o agresiji na Ukrajinu i da tu nema nikakve dileme. 

“Pitanje izbornog zakona je vezano za karakter BiH. Ona nije prosti zbir tri etničke grupe, već mnogo više. Postoje konstitutivni narodi, ostali i građani BiH. Pronaći model kako da to sve funkcioniše na osnovu Ustava je model. Kod sadašnjih izmjena imamo pokušaj da se to građansko ne bude. A da ga nema, ne bi mogla postojati BiH” istakao je Džaferović. 

Problem je što HDZ insistira na etničkom modelu, kaže Džaferović. 

“Bio sam svjedok kada je gospodin File vodio proces, a proces je pao jer HDZ nije prihvatio. Posljednji pregovori u Neumu su pali jer je Čović odbio model za izbor članova Predsjendištva koji su ponudili međunarodni predstavnici”; istakao je Džaferović i napomenuo da BiH treba voditi od etničkog ka građanskom.

Milorad Dodik je u odgovorima zastupnicima Evropskog parlamenta, kazao da podržava teritorijalni integritet Ukrajine, te da osuđuje svaki rat i narušavanje suvereniteta. 

“Nije fer da mi ovdje govorimo u ime svih, mislim da možemo govoriti da predstavljamo narode. Ne slažem se s osudom Komšića u vezi miješanja Srbije i Hrvatske u pitanja BiH. To je njegov lični stav”, dodao je Dodik. 

Dodao je da ne radi pod ruskim utjecajem, te da nema ništa skriveno u razgovoru njega i Lavrova, te da su to bili razgovori o privrednim pitanjima. 

“Ponosan sam što sada BiH iz nekog razloga nije na listi sankcija Rusije”, poručio je Dodik.

Dragan Čović je odgovarao na pitanje o povezanosti sa Dodikom i kazao da je o tome teško govoriti kada je riječ o politici, te da je to percepcija nametnuta iz Sarajeva.

“Što se tiče Izbornog zakona mislim da je to ključna reforma u BiH”, poručio je Čović. 

Željana Zovko postavila je dva pitanja. Prvo je za Čovića - šta je potrebno da bi se izbori zakonski održali, ko je potrebno da izglasa budžet i ko treba da ga izglasa? Drugo pitanje za Džaferovića - presude međunarodnih sudova govore o zaustavljanju diskriminacije, ali ništa do sada nije učinjeno. U proteklih 20 godina u Dom naroda bili su izabrani samo jedan Jevrej i jedan Rom, jer su ta mjesta zauzimali Bošnjaci, koji su se predstavljali kao ostali. Bošnjaci ne samo da uzurpiraju Hrvate, nego i ostale. 

Dietmar Koster kazao je da u Evropi nema mjesta za negiranje genocida. Moja druga poruka vama svima je da su reforme neophodne. 

“Snažno podržavam evropsku integraciju BiH, njen suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost”, istakao je Koster, dodajući da je za eurointegracije potrebna funkcionalna država BiH.

Kako kaže razočaran je etničkom diskusijom. 

“Mladi Bosanci napuštaju zemlju zbog budućnosti, hoćete li se konačno fokusirati da ukinete diskriminatornu politiku kao što je dvije škole pod istim krovom i prava ljudi”, pita Koster. 

Nart Javier kazao je da nema alternative za Dejton i da protivrječje Dejtonu neće biti dozvoljeno.

Andreas Schieder kazao je da mladi ne vide budućnost u BiH, zbog korupcije, rasprava, svađa…

“To su mnogi već učinili i nakon onog što sam čuo danas razumijem te mlade ljude. Šta vi zajedno možete uraditi da bi mladi ljudi vidjeli budućnost u vašoj zemlji”, upitao je Schieder. 

Ladislav Iličić, europarlamentarac iz Hrvatske kazao je da od rata do danas EU pokušava riješiti problem nacionalizma u BiH, umanjujući značaj nacije a promovisanjem građanskog. 

Tomislav Sokol HDZ-ov europarlamentarac kazao je da je 99 posto Hrvata u BiH zapravo građani EU.

Thijs Reuten kazao je da propuštena prilika da predstavnici BiH danas pokažu jedinstvo koje EU očekuje, jer mladi i građani BiH žele demokratski sistem koji nije korumpiran.

“Jedno pitanje za Dodika, da li to što kažete da nema secesionizma znači da ćete napustiti sve secesionističke poruke”, upitao je Reuten. 

Dragan Čović kazao je da je siguran da će biti dogovorene reforme oko Izbornog zakona. 

“Centralna izborna komisija što se tiče ove fiskalne godine još nije funkcionalna. Predsjedništvo BiH mora predložiti budžet, da bismo ga mi mogli usvojiti i osigurati sredstva za izborne aktivnosti”, istakao je Čović. 

“Stanje u BiH će se normalizovati kada vi iz EU prestanete držati samo jednu stranu i kada je krivica rezervisana samo za jedne, a pravda samo za druge”, poručio je Dodik u drugoj rundi odgovora u raspravi Komiteta za vanjska pitanja Evropskog parlamenta. 

Dodaje da je problem jednog naroda, zapravo problem sva tri naroda. 

"Na sceni je muslimanski nacionalizam koji želi da Srbe i Hrvate marginalizuje, da li bi u Evropi bili sretni s tim, a borite se protiv muslimanske države”, poručio je Dodik.

Šefik Džaferović kazao je da u BiH žive Bošnjaci kao narod, a ne muslimani i da je to evropski narod. 

“Bošnjački narod je stradao, nad njim su izvršeni masovni zločini i genocid. Sve što danas Bošnjaci rade jeste da očuvaju BiH i vrate se tamo odakle su protjerani. Bošnjaci su sačuvali obraz civilizacije, čuli ste kakav se danas ovdje govori rječnik”, ističe Džaferović. 

Kaže da za budućnost BiH ne postoji drugi put od implementacije Dejtonskog sporazuma.

Dodaje da Dodik mora povući sve zakone u RS koji su udar na BiH i Dejtonski sporazum jer je to put u destabilizaciju. 

“Što se tiče Izbornog zakona, mi ga imamo. Venecijanska komisija nije podržala HDZ-ov model, pročitajte dokumente i bit će vam jasno”, poručio je Džaferović i dodao je da se ne smiju vršiti dodatne etničke podjele niti da se HDZ-u u ruke daju mehanizmi da država bez njih ne može funkcionisati.

Željko Komšić je u drugoj rundi  kazao da prihvata različita viđenja po svim pitanjima, ali da je jasno da je laž nešto na što se mora reagovati. 

“Po važećem Ustavu ja ne predstavljam hrvatski narod, ja sam pripadnik tog naroda. Otkrit ću vam tajnu, ja sam Hrvat”, poručio je Komšić na kraju.