Nejasno zašto je Čović bio u AFET-u:Koja je EU stvarna, ona koja priča ili djeluje kroz Eichhorst

Piše: A. Čorbo-Zećo

Pred Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik govorili su danas o situaciji u Bosni i Hercegovini.

Poziv za ovaj sastanak potpuno nelogično upućen je i predsjedavajućem Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Draganu Čoviću, koji je također govorio pred AFET-om, ali nije jasno zbog čega je pomenutom uopće upućen poziv i u kojem formatu se zapravo obratio. Ukoliko je predstavljao Parlament BiH, pitanje je zašto onda u Brisel nije putovao i Denis Zvizdić kao predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH, ili zašto kao članovi Kolegija Doma naroda nisu putovali Bakir Izetbegović i Nikola Špirić.

Od momenta kada su zaprimili poziv Novinska agencija Patria traga za ovom informacijom, a zvanični upit u Brisel poslali smo 16. februara s jasnim pitanjima. No, toliko o transparentnosti, jer do danas odgovor nikada nismo zaprimili.

Iako se da naslutiti zašto je Čović putovao u Brisel, a i ko mu je omogućio, plan im nije uspio, ali borba još traje.

Većina zastupnika (izuzev HDZ-ovih iz Hrvatske) tokom diskusije jasno su dali do znanja da Evropska unija ne može podržati nacionalizam, etničke podjele iz srednjeg vijeka i secesionizam.

Ali, ipak strah od pojedinaca koji su direktno uključeni u reformu izbornog zakonodavstva postoji još uvijek.

Djelovanje Angeline Eichhorst, direktorice za zapadnu Evropu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) potpuno je suprotno priči koju smo čuli danas od zastupnika.

Podsjetit ćemo da je upravo ona, po navodima medija, bila jedna od najvećih protivnica uvođenja evropskih sankcija predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku. Uvijek je blagonaklona ka aparthejdskim prijedlozima Čovića, koji je stvorio 'hrvatsko pitanje', a uskoro dolazi u BiH na novu rundu pregovora oko Izbornog zakona i ograničenih ustavnih promjena. U pomoć joj dolazi i visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Koja je Evropa stvarna? Ona koju slušamo u EU parlamentu ili ona koja djeluje.

Društvenim mrežama nižu se reakcije na dešavanja u EU parlamentu, a jedan opis pokazao je srž onoga čemu smo danas svjedočili.

„Pred Evropskim parlamentom danas, ispred naše zemlje, govorila su četiri čovjeka. Dvojica su pričala o ustavu, ljudskim pravima, vrijednostima i Ukrajini. Druga dvojica pričala su budalaštine kroz koje provlače rasističke opaske o svojim sugrađanima“, glasio je jedan od komentara.

Primijenjeno isto je stanje i u pregovorima oko Izbornog zakona. Nesumnjivo je da nas Čović želi ojačati u torovima, a da su danas EU parlamentarci poručili da to tako ne može, i da se kao prvo moraju implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava. 

Na terenu, drugačije od onoga što smo čuli danas djeluje Eichhorst, a počesto i Borell. Sigurno u istu pušu i oni koji su Čoviću bez ikakvog rezona omogućili govor pred AFET-om.

Zato probosanske političke opcije moraju ostati budne, jer priča se ne važi već isključivo djela.

Potrebno je jasno naglasiti da etnički zasnovan elektorski model je zapravo pokušaj ušminkavanja diskriminatorskog prijedloga za račun HDZ-a i Dragana Čovića.

Takav etnički zasnovan elektorski model Izbornog zakona apsolutno je neprihvatljiv i sa stanovišta presuda Evropskog suda za ljudska prava, i ne bi smio biti prihvatljiv niti za jednu bosansku političku opciju.

Jer ulog je veliki – država!