Nastavak pregovora: Čović želi sve, ne da ništa, sličnosti s dešavanjima u Daytonu!

(Patria) - Danas se nastavljaju pregovori oko Izbornog zakona, ako se mogu tako nazvati, a s obzirom na sve što se proteklih dana dešavalo, od čudnog formata sastanaka (samo tzv. neumski pregovarači) do odvajanja lidera SDA i HDZ Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića. 

Inače, tokom jučerašnjeg dana ključna tema je bio Dom naroda Federacije BiH. 

Delegacija SDA tražila je da se ovaj dom Parlamenta Federacije BiH svede na nivo Vijeća naroda Republike Srpske. Dakle, samo vitalni nacionalni interes. 

HDZ BiH bio je protiv. Oni ne žele “smanjenje ovlasti” Doma naroda Federacije BiH. Štaviše, predlagali su i drugačiji model izbora delegata u odnosu na postojeći, pozivajući se na presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića.

Evidentno je da HDZ ne želi napraviti nikakav ustupak, dok Bakir Izetbegović je javno poručio da ima pritiske od međunarodne zajednice, kao i da mu se prijeti, ali da će on izdržati pritisak.

Inače, delegacija SDA insistira kada je riječ o redukciji ovlasti Doma naroda i na osnovu ranijeg stava o reduciranju ovlasti Doma naroda FBiH, koji su podržali i DF i SDP.

Ove tri stranke iako bez formalnog okupljanja zastupaju jednu priču kada je riječ o Izbornom zakonu. No, Čović nije spreman niti na jedan ustupak. To se moglo zaključiti i sinoć na osnovu izjava koje je ponudio javnosti, kao i na osnovu onoga što je govorio Ilija Cvitanović (HDZ 1990).

Mnogi su tako zaključili da aktuelni pregovori o Izbornom zakonu BiH se odvijaju u okolnostima koje imaju određene sličnosti sa onima u kojem su vođeni pregovori u Daytonu. Prevelik je pritisak na Izetbegoviću, pa čak i od strana određenih stranaka koje su kao probosanske, dok se, čini se, Čović želi duboko ukopati i ostvarivanju blokada. Jer činjenica je da smo zbog djelovanja HDZ-a u blokadi FBiH već dugi niz godina!

O tome detaljno je izvjestila i Istraga.ba koja je otkrila da je delegacija SDA bila spremna prihvatiti stav HDZ-a BiH i zvaničnika EU da se samo u Federaciji primjenjuje elektorski model izbora članova Predsjedništva BiH, uz uslov da se smanje ovlasti Doma naroda FBiH”. Ali, tu naravno pregovori i završavaju, jer Čović ne odustaje od maksimalistićkih zahtjeva.  
 
“Za vrijeme odvijanja samih pregovora u Daytonu istovremeno se vodila borba na frontu kako bi se ojačala pregovaračka pozicija. Danas se pregovori odvijaju dok su institucije države blokirane, kao i institucije entiteta Federacija BiH. Bez obzira na razlike, zajednički imenitelj za ove dvije situacije predstavlja osporavanje, negiranje i napad na državu BiH i njen ustavni sistem.

Međutim, u Daytonu pristanak na Sporazum nije značio KAPITULACIJU iz najmanje dva razloga: 1. daytonska anticivilizacijska rješenja su dogovorena kao privremena, a ne kao trajna rješenja i
2. Sporazumom je predviđena reintegracija države i bosanskohercegovačkog pluralnog društva kroz Ustav BiH i Aneks VII”, istakao je Sifet Kukuruz, pravni ekspert.

Danas, eventualni pristanak zasigurno znači izdaju države. Prvo zbog toga što se privremena i prelazna anticivilizacijska rješenja pretvaraju u trajna i zato što se pristanak na neprihvatljiva rješenja daje nakon što je Međunarodni krivični sud u Hagu presudio da je izvršena agresija na Republiku BiH, Međunarodni sud da je u BiH izvršen genocid, a Evropski sud za ljudska prava da su upravo rješenja na kojima se danas insistira, anticivilizacijska i antieuropska.

(A.Č.Z.)