Ambasadorica Uebber: Ne smije doći do blokade ili odgode izbora

Onaj ko trajno blokira državne institucije i tako sprječava sve reforme, ko državu kao takvu stalno dovodi u pitanje i separatističkim prijetnjama ugrožava teritorijalni integritet države, ko stavlja interes grupa i entiteta nad dobrobiti svih, i ko doprinosti otcjepljenju umjesto skladu i pomirenju, ko zbunjuje ljude prijetnjama o ratu, taj ne djeluje u smislu jedno takve odgovorne politike, kaže u ekskluzivnom intervjuu za portal Radiosarajevo.ba ambasadorica Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini Margret Uebber. Cijeli intervju pročitajte ovdje. 

„Njemačka je uz Bosnu i Hercegovinu“, najvažnija je poruka ambasadorice Uebber.

Radiosarajevo.ba: Uvažena ambasadorice Uebber, kako vidite bilateralne odnose Bosne i Hercegovine i SR Njemačke i u kojim pravcima bi se oni mogli unaprijediti?

Uebber: Bilateralni odnosi između Njemačke i Bosne i Hercegovine su izvrsni. U ovoj godini ćemo slaviti 30-tu godišnjicu od uspostavljanja diplomatskih odnosa. Od uspostavljanja na dan 03. novembra 1992. godine naši odnosi su kontinuirano i konstantno unaprjeđivani. Njemačku i Bosnu i Hercegovinu danas povezuju dobri i bliski odnosi u mnogim oblastima. U to se računa i činjenica da je Njemačka najveći vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine.

U prošloj godini je promet naše bilateralne vanjske trgovine iznosio 1,1 milijardu eura. Da je Njemačka pouzdan ekonomski partner, dokazano je naročito u vrijeme krize izazvane korona virusom, a u kojem je bilateralna vanjska trgovina, posebno izvozi iz Bosne i Hercegovine u Njemačku, ostala relativno stabilna.

Značajna njemačka preduzeća (npr. Meggle – Mliječni proizvodi Mann i Hummel – Filteri za motorna vozila) su u 2021. godini - znači čak i u vrijeme krize - pokretali dodatne investicije u značajnom opsegu, dok su drugi planirali povlačenje s tržišta. Veliki potencijal nudi energetski sektor, prije svega u pogledu ekspanzije obnovljivih energija.

Tako su, na primjer, u okviru naše privredne saradnje uz njemačku pomoć već nastala dva vjetroparka. Mi podržavamo Bosnu i Hercegovinu i kada je fokus na unaprjeđenju privrede. Želimo da doprinesemo tome da ljudi u svojoj vlastitoj zemlji vide perspektivu. Jedan drugi fokus u ovom kontekstu je i stručno obrazovanje: ovdje se mora integrisati više prakse u obrazovanje u Bosni i Hercegovini, kako bi mladi ljudi naučili ono što će im kasnije biti potrebno u njihovom zanimanju.

Obrazovanje i tržište rada se moraju jače povezati, kako bi mladi ljudi u Bosni Hercegovini našli radna mjesta koja će biti tražena u budućnosti. U tom pogledu donosimo našu njemačku ekspertizu. Također, i u oblasti kulture održavamo bliske i raznovrsne odnose. Tako, na primjer, GoetheInstitut u Sarajevu nudi opsežan program i mnogobrojne manifestacije.

I potražnja za kursevima jezika je ogromna. Tek prije nekoliko sedmica smo Goethe-Institut uselili u novu kuću, koja će, nadam se, postati mjesto susreta među ljudima naših dviju zemalja. Odnosi između zemalja, međutim, prije svega žive od kontakata među ljudima. Danas u Njemačkoj živi oko 400.000 ljudi koji imaju korijene u Bosni i Hercegovini. Oni grade značajan most između naših dviju zemalja. I kada se, nadam se, uskoro okončna pandemija korona virusom i kada putovanja ponovo budu nekomplikovana, mene lično bi obradovalo kada bi i više ljudi iz Njemačke dolazilo u Bosnu i Hercegovinu, kako bi doživjeli ovu divnu zemlju i njene sasvim posebne ljude.

Radiosarajevo.ba: Izvjestitelj Bundestaga za Zapadni Balkan, Adis Ahmetović, nedavno je u Sarajevu rekao da je "Njemačka uz BiH". Da li Bosna uistinu može računati na to prijateljstvo i eventualno veći angažman ovdje?

Uebber: To mogu sasvim jasno potvrditi. Njemačka je uz Bosnu i Hercegovinu. Ovo je i nedavno svojom posjetom ovdje potcrtala i ministrica vanjskih poslova Baerbock. Ona je, prije svega, sasvim jasno dala do znanja da Njemačka podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine kao i njenu evropsku perspektivu. Njemačka je kontinuirano podržavala približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i predstavlja važan faktor koji se zalaže za zemlju u evropskim institucijama. Međutim, u konačnici je obaveza vlade i čelnih političara Bosne i Hercegovine da ubrzaju reformske procese u zemlji i time stvore uslove da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status u EU.

Kako je to ministrica vanjskih poslova Baerbock rekla: „Članstvo u EU ne može biti ostvareno preko noći, Njemačka će vašu zemlju i dalje podržavati u sprovođenju neophodnih reformi“.

Imenovanjem Manuela Sarrazina za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan Savezna vlada je dala jasan znak da u budućnosti planira još više biti prisutna na Zapadnom Balkanu - a time i u Bosni i Hercegovini - što predstavlja jedan dobar i važan signal.

Radiosarajevo.ba: Koliko je zabrinjavajuće da je proces euroatalanskih integracija u zastoju? U nedavnom tekstu s uvaženom ambasadoricom francuske Christine Toudic poručili ste da je potrebno da se „zajedno krećemo ka budućnosti“. Zaista? S jedne strane imamo zastoj u reformama u zemlji, a s druge strane sve glasnije poruke iz zemalja EU da su protiv „politike proširenja“. Kakvi su Vaši pogledi na ova pitanja?

Uebber: Vi pominjete dvije strane jedne medalje: mi smo svjesni da EU ne može samo formulisati očekivanja, a da pri tome vlastite riječi ne prati djelima. I to je ministrica vanjskih poslova Baerbock jasno istakla za vrijeme svoje posjete u Bosni i Hercegovini.

Druga strana medalje je sposobnost zemalja koje žele biti primljenje da ispune uslove za članstvo. Pri tome važi: EU nije samo jedna ekonomska zajednica, ona, prije svega, predstavlja i zajednicu vrijednosti. Zbog toga je važno da svaki kandidat preuzme i štiti vrijednosti EU. Jedan drugi uslov je usvajanje EU-acquisa, odnosno pravnih i ekonomskih propisa EU.

Za Bosnu i Hercegovinu je Komisija EU u tu svrhu izradila akcioni plan, u kojem je definisala 14 ključnih prioriteta koji moraju biti realizirani, kako bi BiH dobila kandidatski status. Nažalost, trenutni tempo sprovedbi reformi je u potpunosti nezadovoljavajući. Na to je sasvim jasno ukazano i u izvještaju Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu koji je objavljen u oktobru.

Pri tome je upravo prošla godina, 2021. godina, znači godina u kojoj nije bilo izbora, nudila veliku šansu da se značajno ubrzaju neophodni reformski procesi. Nažalost, ta šansa nije iskorištena, a reforme su dodatno usporene i još uvijek se usporavaju i blokiraju. Pri tome, neophodne reforme za pristupanje EU nisu same sebi svrha, već prijeko potrebna investicija u budućnost zemlje.

Ljudi u Bosni i Hercegovini zaslužuju da političari koje su oni izabralli u prvi plan ponovo stave dobrobit ljudi, da zajedno rade na rješavanju hitnih problema u zemlji i na sprovođenju reformi, kako bi na taj način stvarnim učinili nadu ljudi u budućnost njihove zemlje u Evropi.

Radiosarajevo.ba: Ovih dana ponovo je aktuelna izborna reforma. Njemačka vlada svojevremeno je stala na stajalište da bi koncept tzv. „legitimnog predstavljanja“ mogao produbiti podjele u BiH. Kako u tom smislu sagledavate pregovore o izbornoj reformi i nemogućnost koncenzusa zbog takvog jednog pristupa, prije svega politike HDZBiH?

Uebber: S našeg gledišta je u kontekstu izborne reforme od posebnog značaja implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava, posebno presude u slučaju Sejdić-Finci, ali i preporuka ODIHR-a i GRECO-a u vezi s transparentnošću izbora i onemogućavanjem izbornih prevara i uticaja. To je važno, kako bi se obezbijedio integritet, a time i vjerodostojnost izbora. Istovremeno je odlučujuće da izborna reforma ne smije doprinijeti produbljivanju etničkih podjela. Ovi uslovi za nas čine nužan okvir. Kojim će konkretnim modelom taj okvir biti ispunjen, to je tema aktuelnih pregovora. Nadam se veoma da će se iznaći model koji će se uklopiti u taj okvir i s kojim će se, na koncu, svi učesnici moći identificirati.

Radiosarajevo.ba: Ipak, pored ataka na institucije BiH, imamo i najave bojkota, odnosno blokada Općih izbora u BiH, iako je visoki predstavnik Christian Schmidt vrlo jasno rekao da će „izbora biti“, kako to komentirate?

Uebber: Reforma izbornog zakona je još jedan prioritet, a mi se nadamo da će se s tim u vezi postići dogovor. Za Njemačku je pri tome i dalje jasno: ne smije doći do blokade ili odgode izbora. Centralna izborna komisija je utvrdila da su ispunjeni pravni uvjeti za održavanje izbora. U to također spada i stavljanje na raspolaganje novca za finansiranje izbora. Izborno pravo je osnovno demokratsko pravo i ne smije se oduzimati građanima ove zemlje. Izbori se stoga moraju održati prema rokovima koji su određeni u Ustavu i Izbornom zakonu.

Radiosarajevo.ba: Primijetili ste da su građani ove zemlje sve zabrinutiji, kako ekonomskom, tako i političko-sigurnosnom situacijom u Bosni i Hercegovini. Kako ju Vi sagledavate?

Uebber: Naravno da sam potresena kada čujem da se ljudi u Bosni i Hercegovini ponovo boje rata i nasilja. Mnogi ljudi iz ove zemlje su i sami doživjeli rat početkom 90-tih godina, mnogi mlađi ljudi još kao djeca. Moji roditelji su doživjeli Drugi svjetski rat i često su nam pričali o tom vremenu. Stoga mogu dobro razumjeti, koje sve strahove ljudi osjećaju pri pomisli da se takvo nešto može ponoviti. Zbog toga je potrebno učiniti sve kako bi se to spriječilo. Održavanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini stoga mora imati najveći prioritet.

Mir je osnova za sigurnost, ali i za ekonomski razvoj zemlje. To iziskuje odgovorno djelovanje svih političkih aktera u ovoj zemlji, koje se orijentiše na dobrobit i sigurnost ljudi u BiH. Onaj ko trajno blokira državne institucije i tako sprječava sve reforme, ko državu kao takvu stalno dovodi u pitanje i separatističkim prijetnjama ugrožava teritorijalni integritet države, ko stavlja interes grupa i entiteta nad dobrobiti svih, i ko doprinosti otcjepljenu umjesto skladu i pomirenju, ko zbunjuje ljude prijetnjama o ratu, taj ne djeluje u smislu jedno takve odgovorne politike.

Oni koji moraju trpiti posljedice takve politike su ljudi u zemlji. Kriza koja traje i koju prate institucionalni haos i kočenje nužno potrebnih reformi i stalno rastuće tenzije ne samo da je podobna da ugrozi napredak iz zadnjih 27 godina, ona bi još više udaljila i evropsku perspektivu. EU perspektiva je, međutim, velika prilika za Bosnu i Hercegovinu i regiju za trajnu budućnost u miru i prosperitetu.

Radiosarajevo.ba: Kako u tom smislu komentirate zabrinjavajuće aktivnosti na destrukciji bh. institucija kroz proces tzv. vraćanja nadležnosti od strane bh. entiteta RS? Iako je Vijeće za implementaciju mira (PIC) dalo vrlo jasan stav, čini kreatori tog procesa zasad ne vide mnogo uznemirenosti zbog „izražavanja zabrinutosti“ od strane međunarodne zajednice, te se navedeni proces nastavlja u negativnom pravcu.

Uebber: Mi pažljivo pratimo dešavanja u Republici Srpskoj i blisko sarađujemo s našim partnerima u međunarodnoj zajednici. Najnoviji koraci Narodne skupštine RS su alarmirajući. U to spadaju i zaključci od 10.12. i odluke od 10.02. Ovakav način rada s našeg gledišta ugrožava političku stabilnost u Bosni i Hercegovini. To trpe ljudi na licu mjesta – također i upravo i u RS-u. To smo i zajedno s našim partnerima kao članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u više navrata isticali. Njemačka će se i dalje jasno zauzimati za suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Sasvim jasno: mi nećemo dozvoliti eroziju sigurnosne situacije. Zajedno s našim partnerima zastupamo stav da se rješenja za unutarpolitičku krizu moraju iznalaziti u državnim institucijama. U to najprije spada Parlament koji je u jednoj demokratiji centralno mjesto političkih debata. Stoga je neophodno da se politički akteri vrate u ove institucije i da odlučno i konstruktivno rade na iznalaženju rješenja za sve probleme.

Radiosarajevo.ba: Da li Njemačka razmatra opciju sankcija za političare u BiH koji su odgovorni za krizu u zemlji i destruktivne procese, te kako komentirate prijetnju člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da će, ukoliko bude sankcija, uzvratiti i Njemačkoj!?

Uebber: Na prijetnje državotvornosti Bosne i Hercegovine ne može izostati odgovor. Međunarodna zajednica će morati i naći će odgovor na to. Njemačka i EU su već otpočele s tim da zadržavaju finasijsku pomoć projektima u RS-u i to će i nastaviti. EU-Komisija je već zaustavila dva velika infrastrukturna projekta. Također, i za naše bilateralne projekte i programe važi da, između ostalog, bilateralnu pomoć nećemo usmjeravati u strukture koje aktivno rade na tome da unište Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu državu. S tim u vezi smo već počeli da provjeravamo svoje planove i već zadržavamo, gdje je to moguće, sredstva za projekte koji nemaju humanitarni karakter. S našeg gledišta se moraju uzeti u obzir i restriktivne EU-mjere protiv pojedinaca koji ugrožavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Radiosarajevo.ba: Kako istovremeno komentirate sve otvorenije uplitanje bh. susjeda u odnose u ovoj zemlji?

Uebber: Upravo zbog njihovih posebnih odnosa susjedne zemlje Bosne i Hercegovine mogu zapravo imati dobru i konstruktivnu ulogu za Bosnu i Hercegovinu. Tako je itekako pozitivno što se te zemlje izjašnjavaju za teritorijalni intergritet i suverenitet Bosne i Heregovine i što podržavaju intergraciju zemlje u EU. Nažalost, prečesto vidimo zauzimanje stavova za interese određenih etničkih grupa ili jednog entiteta. To vodi zaoštravanju unutarpolitičkih tenzija i stvara dodatnu nesigurnost, nekada i bojazni. Stoga je važno da se poštuje linija između dobronamjerne podrške i miješanja.