Požari u Hercegovini još jednom pokazali nebrigu i nerad federalnih institucija

SARAJEVO, (Patria) - Trenutačno nema područja u Hercegovini u kojem ne bukti požar. Nasreću, domaćinstva i materijalna dobra nisu ugrožena zahvaljujući ponajprije trudu i borbi vatrogasaca. Sve požare izazvala je ljudska ruka.

Poljoprivredna dobra se čiste, pale se trava i korov, te se vatra često ostavlja bez nadzora. Takozvana sezona požara još nije niti počela, a hercegovački vatrogasci su već na rubu snaga. Dobrodošla bi im pomoć iz zraka,ali nje nema. Djelovanje helikoptera Oružanih snaga zahtijeva proceduru koja obično negdje zapne, a Federacija nema protupožarnih letjelica, unatoč višegodišnjim obećanjima o nabavci.

Gori od Neuma do Konjica. Gori i u zapadnoj Hercegovini. Samo u Čapljini, primjerice, od početka godine bilo je 400 intervencija. U Konjicu se gotovo svakodnevno vatrogasci bore da požar ne dođe do kuća.

Požar najčešće izazovu osobe koje nestručno vladaju otvorenim plamenom. Kazne za neodgovorne trebaju biti velike, jer ne samo da dovode u opasnost živote i domove, već su uništili dobar dio ovdašnjeg šumskog bogatstva. Novinarka Amila Habibija godinama na to upozorava.

„U ovom periodu treba već skrenuti pažnju ljudima da nema paljenja. Ukoliko želite da palite nešto na otvorenom - morate to prijaviti“, kaže nam ona.

„Dobili smo preporuku da na nivou HNK-a zabranimo loženje vatre na otvorenom. Apsurd, ali primorani smo“, ističe Eugen Ćubela, direktor Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK-a.

Ta će se odluka još razmotriti. U međuvremenu, vatrogascima bi dobro došla pomoć iz zraka. No, vatrogasci iz općine Prozor-Rama već tjedan nemaju odgovor o angažiranju letjelice unatoč borbi s 20 kilometara dugom požarnom linijom koja prijeti i kućama.

Podsjećamo, prošle godine, zbog političkih nesuglasica, Milorad Dodik nije dao suglasnost za angažiranje helikoptera Oružanih snaga, zbog čega je načelnik Općine Jablanica protiv njega podnio i kaznenu prijavu, koja, istina, nije pomogla mnogo.

Nisu pomogli ni nadležni. Pomogla je kiša. Jer, letjelica koje bi gasile požare iz zraka nema. HNK je još 2017. napravio plan nabavke letjelice. No, nije bilo novca. Slično je bilo i na razini Federacije.

„To je apsolutno neistina. Radi se o činjenici da građani Federacije svake godine u budžet Federacije za naknadu zaštite od požara i drugih prirodnih nesreća uplate 26 do 28 miliona maraka. U proteklih 10 godina je to gotovo 280 miliona maraka i mi smo do sada mogli imati eskadrilu“, ističe Aner Žuljević, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

I ove godine imamo obećanje iz Federalne vlade koja je, kažu, za nabavku letjelica osigurala 30 milijuna maraka. Opet je osnovan radna grupa i čeka se elaborat.

„Elaborat bi dao odgovor koji su to tipovi letjelica za naše prostore, gdje bi bili smješteni, koji su potrebni kadrovi, koje su potrebne obuke i na koji bi se način vezali za to održavanje vezano za te naše letjelice“, navodi Jelka Milićević, ministrica financija u Vladi FBiH (HDZBiH).

Dio odgovora možemo dati i mi, jer se našoj redakciji još prije nekoliko godina javio španjolski prodavač čije protupožarne letjelice imaju i naši susjedi koji su upravo njima u Hercegovini pomagali gasiti požare. Optimalan broj bio bi četiri letjelice i to kombinacija dva klasična i dva amfibijska "Fire Boss" AT-802. Mogli bi biti smješteni u Zračnoj luci Mostar, koja ima hangare, ali i mogućnost za točenje goriva i održavanje. No, sudeći prema svemu, Hercegovina će vjerovatnije i sada, baš kao i ljetos, prije dobiti pomoć s neba, ali onu u vidu kiše.