Zatvoriti vrata ruskom raspašoju: Dobrodošli gospodine Incko!

Piše: Muharem Cero

Princip kontinuiteta vlasti izveden iz Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma u više ustavnih odluka je obrazložen i potvrđen. Pojednostavljeno, mandat izabranih dužnosnika nije vezan datumom isteka četverogodišnjih mandata, nego njegovo trajanje je okončano prihvaćanjem i ulaženjem u istovrsnu funkciju novoizabranog kandidata.

Sastavni dio Dejtona jeste i Aneks 10 i funkcija visokog predstavnika u BiH (OHR). Ne ulazeći u način imenovanja visokih predstavnika njihov legalitet, da se ipak prepoznati da i ova dejtonska institucija slijedom svoje nadležnosti dijeli istovrsni princip kontinuiteta kao izabrani funkcioneri u institucijama BiH (parlamentarci i druge izabrane funkcije).

Aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt kontinuirano se suočava sa osporavanjem vlastitog legitimiteta. U obnašanju svoje funkcije to osporavanje se susreće sa reduciranom mogućnošću vršenja samih ovlaštenja iz Aneksa 10, kako onih u oblasti autentičnog tumača Dejtona, tako i onih nadležnosti koje mu daju ovlasti substituenta za neostvarivanje zakonodavnih nadležnosti izabranih lica u entitetima, nižim administrativnim aranžmanima, pa i na nivou države BiH.

Njegov prethodnik Valentin Incko je podnio ostavku na tu funkciju sa uvjetnom klauzulom. Incko je podnoseći podnesak za razrješenje uvjetovao svoj mandat vlastitim trajanjem do imenovanja i stupanja na dužnost novog visokog predstavnika.

U dolazećim mjesecima se primiče rok u kojem svaki visoki predstavnik, pa i osporavani Schmidt, podnosi šestomjesečni izvještaj o radu u BiH Savjetu bezbjednosti UN-a.

S obzirom na izricanje veta na njegovo imenovanje od strane Ruske Federacije i Kine, dolazeći izvještaj će u velikoj mjeri odrediti dalju funkcionalnost Christiana Schmidta u funkciji visokog predstavnika u BiH. 

Ukoliko Schmidtova stolica u Savjetu bezbjednosti bude prazna, a Ruska Federacija i Kina ostanu pri svome ranije izrečenom stavu-vetu, uistinu upitnost njegove funkcije i efikasnosti na terenu u BiH bit će i dalje osporavana iz entiteta RS, a pitanje provodivosti odluka visokog predstavnika će nailaziti na nemogućnost efektuiranja u gotovo polovini BiH.

Bilo bi korisno da izabrane osobe u BiH (članovi Predsjedništva, predsjednici Parlamenta, predsjednici klubova poslanika u PSBiH) takvu situaciju obrazlože i ustavno protumače podnošenjem upita Savjetu bezbjednosti UN-a kao i Venecijanskoj komisiji, pravnom EU autoritetu.

Pitanje mandata visokog predstavnika Schmidta ne može biti pitanje legitimiteta jer je ono tek pitanje isključivo i samo legaliteta. 

Legalitet ukoliko nije u ličnosti Christiana Schmidta on je sasvim izvjesno i dalje u osobi bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka.

Dilema legaliteta Schmidta u ovom trenutku u BiH ne može i ne smije ostaviti otvorena vrata za ruski raspašoj kako bi to neki htjeli i zdušno izvodili.